Kultura kuhinje je dio kulture življenja i duhovne baštine Ulcinja. Ona je oblikovana uticajima velikih civilizacija (Ilira, Grka, Rimljana, Vizantinaca, Mlečana i Osmanlija), bogatstvom prirode (blizina mora i plodno zaleđe) i tradicionalnim zanimanjima kao što su pomorstvo, ribarstvo i maslinarstvo. Ova specifična fuzija stvorila je autentičnu “ulcinjsku kuhinju” sa snažnim kultom gostoprimstva, odnosno autentičnu kulinarsku tradiciju.
Ulcinjski kuvari bilježe preko 300 jela i poslastica koje se spremaju u ovom gradu i njegovoj okolini. I svi oni govore ne samo o gastronomskom umijeću stanovnika/ca ovog grada, već i da ta jedinstvena jela sadrže i posebnu umjetničku konotaciju.
Ali, znatan broj mještana, a posebno gostiju i posjetilaca, ima malo znanja o autentičnosti i bogatstvu ovdašnje kuhinje.
Kao jedinstvena, zdrava i lepršava, radost za sva čula, ulcinjska kuhinja u doba foodifikacije treba postati brend ove opštine kao turističke destinacije koja neće biti prepoznata samo kao mjesto predivnih plaža, sa dva stara grada (ulcinjski Stari grad i Šas) i prirodnih ljepota koje treba posjetiti tokom jula i avgusta, već kao cjelogodišnja destinacija koja ima mnogo toga lijepog da ponudi gostima i posjetiocima. Jer, ona to danas nije. I treba je razvijati sa vizijom, znanjem, trudom i emocijama i dijeliti je sa prijateljima i gostima.
Upravo je ulcinjska kuhinja jedan od ključnih faktora u naporima državnih i lokalnih organa i institucija da se proširi turistička sezona. Podaci World Food Travel Association (WFTA) prema kojima 53 odsto putnika na odmoru aktivno traži gastronomska iskustva, a da 81 odsto međunarodnih turista želi istraživati lokalnu kuhinju, jasno pokazuju koliko gastronomija utiče na izbor destinacije. Kulturni turizam ima sve veći značaj u državnim strategijama razvoja Crne Gore.
Skoro svaka ulcinjska porodica ima neki svoj recept prepoznatljivosti koji se prenosi sa koljena na koljeno. Ta tradicija i razumijevanje gastronomije kao sastavnog dijela identiteta, kulture i svakodnevice zajednice nalazi se i u temeljima UNESCO-ovog shvatanja ovog važnog aspekta života.
Dakle, gastronomija je imala i ima veliki značaj za kulturni fenomen i identitet Ulcinjana i njihov živi interkulturalizam, a koji može i treba biti značajan resurs turističke ponude, konkurentnosti i održivog razvoja ove opštine.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Kultura kuhinje: svi ukusi Ulcinja”, koji finansira Ministarstvo kulture i medija, iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost NVO „Ul info“ i ne mora nužno odražavati stavove Ministarstva.
