M.Canka, Evropa i mi: PONOVO SE, VALJDA, NEŠTO POKRENULO

Prošle godine se približavanje Zapadnog Balkana EU ubrzalo, prije svega zbog ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine. Zato EU ne želi nemire i destabilizaciju u regionu, nastoji da dovodi ovdašnju radnu snagu, kao i da na Balkanu zaustavi migrantski talas. A Crna Gora da ostane – prva sljedeća članica Unije.

 

-Politika Zapada prema Crnoj Gori nije jednoznačna. Veći dio zapadnih zemalja ne skriva zadovoljstvo što je došlo do pada autokratskog režima Mila Đukanovića i smatraju da je to nepovratan proces. Zapad podržava svaku vladu u Crnoj Gori, koja će osigurati mir i stabilnost, unaprijediti regionalnu saradnju i jačati svoje odnose sa NATO-om kao punopravna članica i ne dovodeći u pitanje međunarodno priznanje Kosova od strane Crne Gore“, kaže za Monitor direktor Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) u Ljubljani prof. dr Zijad Bećirović.

Prema njegovim riječima, većina zemalja EU bi radije da se proces integracija država Zapadnog Balkana uspori iz razloga što još uvijek u Briselu ne znaju da li će biti proširenja, te posebno kada. “Zbog toga i aktuelna crnogorska Vlada uživa međunarodnu podršku“, uvjeren je on.

Upravo je takva bila jedna od najvažnijih poruka koju su prošle sedmice u Podgorici saopštili  ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon i austrijski ministar za evropske i međunarodne poslove Aleksander Šalenberg. Potpuno podržavamo trenutnu vlast koja stoji iza ideje da se pronađe rješenje ovog problema što prije. Nema vremena za gubljenje”, kazao je austrijski diplomata.

On je istakao da su u Crnu Goru došli kao medijatori, po mandatu visokog predstavnika EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepa Borelja, te da se posjeta dešava uz “jasno upozorenje, ali i ohrabrenje koje donosimo u ime naših kolega.

Želimo da ova država prevaziđe političku krizu i politički zastoj. Upozorenje je da ako se zastoj nastavi, Crna Gora rizikuje da propusti sljedeći korak na putu ka EU i da završi sa strane umjesto na tom putu”, naglasio je on dodajući da se Crnoj Gori ne mogu nametati rješenja spolja, već da “rješenje treba da dođe iz ove države”.

Još određenija je bila slovenačka ministarka koja je istakla da je situacija jako zabrinjavajuća i da predstavlja signal za alarm. No, posebno je insistirala na potrebi da se “koliko sjutra, uspostaviti Ustavni sud”. “Dakle – imenovati četvoro sudija Ustavnog suda. Očekujemo da će se ovog petka uspostaviti postupak za njihovo imenovanje. Taj postupak morao bi da se završi najkasnije do kraja januara”, poručila je Fajon.

Odmah nakon ove posjete, ali i poruka koje su jasno saopštili i izaslanici predsjednika SAD Gabrijel Eskobar, premijera Ujedinjenog kraljevstva za Zapadni Balkan lord Stjuart Pič i specijalni predstavnik njemačke savezne vlade za zemlje jugoistočne Evrope Manuel Sarazin, opoziciona Demokratska partija socijalista je iskazala spremnost da bude kooperativna u procesu izbora sudija Ustavnog suda. Ključna poluga ucjenjivačkog kapaciteta Đukanovićeve stranke je na taj način slomljena.

No, odgovornost je svakako i na vladajućoj koaliciji kojoj je poručeno da će EU ozbiljno razmotriti saradnju sa vladom koja bi bila fomirana na osnovu upitnog Zakona o predsjedniku, te da će EU, ukoliko Crna Gora ne napravi funkcionalne institucije i ne izabere sudije Ustavnog suda, u januaru ili februaru mogla razmatrati kako da zaustavi pregovarački proces.

Izborom nove vlasti po izmijenjenom zakonu o predsjedniku Crna Gora bi rizikovala da izgubi povjerenje EU”, navela je Fajon naglašavajući da je “to, međutim, vjerovatno najmanji rizik”.

Slovenačka ministarka je napomenula da nakon izbora sudija Ustavnog suda očekuje i “neki dogovor o izborima”, i da je to naredni korak, uz konsenzus političkih subjekata.

Ipak, šefica diplomatije Slovenije je rekla da je nakon sastanaka sa crnogorskim zvaničnicima optimista.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović smatra da Crnoj Gori ne prijeti zamrzavanje pristupnih pregovora sa EU ili bilo kakvo pogoršanje odnosa sa zapadnim državama.

“Nikome nije u interesu da Crna Gora uđe u bilo kakvu blokadu. Ne očekujem da bude većih nesporazuma na međunarodnom planu”, navodi Abazović.

Ni njemački analitičar Bodo Veber ne vjeruje da će parlamentarna većina ući u sukob sa EU, jer bi onda zaista “moglo doći do realizacije one prijetnje da će se, možda, zamrznuti integracijski put Crne Gore”.

“Upozorenje je došlo i iz Slovenije, a ako Ljubljana time prijeti, onda to treba ozbiljno shvatiti. Nije uobičajeno da predstavnici država članica EU upućuju takve prijetnje, pa neće ni tako jednostavno odustati”, kaže on.

Da zvanična Podgorica ima malo snage da se odupre pristiscima sa Zapada pokazuje nevoljna odluka da se odustane od programa ekonomskog državljanstva. Uprkos činjenici da je taj program donio Crnoj Gori oko 300 miliona investicija i oko 70 miliona prihoda, što je za ovu državu veliki novac. Ipak, to je znatno manje nego što je Crna Gora u posljednjih deset godina, po raznim osnovama, dobila od EU – više od pola milijarde eura.

Da EU, a posebno u saradnji sa SAD, može kada to želi, da efikasno koristi svoje poluge uticaja na Balkanu pokazuje odluka predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da pozove kosovske Srbe da uklone barikade na sjeveru Kosova, koje im je upravo on naredio da postave. Taj njegov opasan igrokaz, uz asistenciju kosovskog premijera Aljbina Kurtija, neslavno je okončan iako je Rusija željela eskalaciju nasilja na tom području kako bi, bar na trenutak, malo uklonila pažnju svijeta sa brutalne agresije na Ukrajinu.

Stoga se, u ovoj situaciji, sa pažnjom sa Zapada prate izjave i djelovanja svih onih političkih subjekata koji izražavaju simpatije za stavove zvanične Moskve uključujući i Demokratski front, kao dio vladajuće većine u Crnoj Gori.

“I u starim članicama EU i NATO-a ima proruskih snaga tako da Crna Gora po tom pitanju nije nikakav novitet, ali službena politika vaše države je jasna i na fonu je EU i NATO-a“, kaže Bećirović.

I tako će, dakle, biti sve dok DF ne bude dio vlasti. A da li će to ostati, biće jasnije krajem januara. Abazoviću, ako želi sačuvati partnerske odnose sa Zapadom, je svakako lakše nakon što je usvojen budžet za 2023. godinu. Poboljšao je odnose sa Demokratama Alekse Bečića, želi u Vladi i predstavnike “Evrope sad“, očekuje dobre efekte od niza mjera koje je njegova Vlada donijela, a koje će uticati na porast ličnih primanja zaposlenih u državnoj upravi i penzionera, te povećanja socijalnih davanja. Iz te pozicije mnogo lakše će na proljeće ići na parlamentarne izbore, rješenje koje preferiraju i SAD i EU.

A prije toga da se kompletira Ustavni sud. Jer, kako ističe i predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, evropski poslanik Vladimir Bilčik, jedini način je da novi mandat političara u Crnoj Gori bude kroz parlamentarne izbore, koji bi dali kredibilnu i političku većinu Vladi, a preduslov za to je funkcionalan Ustavni sud.

Uz dobijanje statusa kandidata za BiH, vizne liberalizacije za Kosovo, otvaranja pristupnih pregovora sa S.Makedonijom i Albanijom, te rješavanje institucionalne krize u Crnoj Gori, možda bi se zaista mogla potvrditi teza predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen da se „ponovo nešto pokrenulo na zapadnom Balkanu”.

 

(Mustafa CANKA, Monitor)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

KONCERT “ZAUSTAVITE RAT – NDALENI LUFTËN”

Dabović o izgradnji džamije u Štoju: DA JE PLAN BIO DONEŠEN, DO NEMILOG DOGAĐAJA NE BI NI DOŠLO

Për shkak të motit: PANAIRI I ARTIZANËVE DO TË MBAHET NË SALLËN E SHKOLLËS SË MESME

Abazović i Bajraktari: ULCINJ JE UŠAO U RAZVOJNU FAZU, SAMO INVESTICIJE U TURIZMU 200 MILIONA EURA
Abazović i Bajraktari: ULCINJ JE UŠAO U RAZVOJNU FAZU, SAMO INVESTICIJE U TURIZMU 200 MILIONA EURA

Premijer Dritan Abazović izjavio je da je projekat za hotel “Galeb” veoma atraktivan i da će on biti brend ne samo Ulcinja već i cijele države. “Jako smo blizu dogovora za hotel “Jadran”. Tamo će biti

Ministar zdravlja: POLA MILIONA EURA ZA DRUGI BLOK DOMA ZDRAVLJA U ULCINJU
Ministar zdravlja: POLA MILIONA EURA ZA DRUGI BLOK DOMA ZDRAVLJA U ULCINJU

Investicijom od preko pola miliona eura u drugi blok Doma zdravlja Ulcinj koji uskoro počinje sa izgradnjom, te ulaganjima od oko 100 hiljada eura u toku 2022.godine i oko 65 hiljada u Zavod za hitnu medicinsku

Postpraznična euforija – Meridian kazino poklanja iPhone
Postpraznična euforija – Meridian kazino poklanja iPhone

Spremi se za čarobno kazino iskustvo – Sakupi poene na najraznovrsnijim kazino igrama i osvoji fenomenalan iPhone mobilni telefon. Registruj se veoma lako na meridianbet.me i ostvari 5eur bonus za sportsko

CEDIS: U SRIJEDU BEZ STRUJE DIO OPŠTINE ULCINJ
CEDIS: U SRIJEDU BEZ STRUJE DIO OPŠTINE ULCINJ

Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) je Portalu Ul-info saopšteno da će u srijedu, 1. februara, u terminu od 8 do 15 sati, bez struje ostati sljedeća naselja: dio naselja Kolomza, Pistula,

FK „Otrant Olympic“: DEJO VUKIĆEVIĆ NOVI ŠEF STRUČNOG ŠTABA
FK „Otrant Olympic“: DEJO VUKIĆEVIĆ NOVI ŠEF STRUČNOG ŠTABA

Crnogorski trener Dejan-Dejo Vukićević (54) od večeras je novi šef stručnog štaba Fudbalskog kluba “Otrant Olympic”, saznaje Portal Ul-info. On je bio poznati fudbaler, a potom trener Zete, Mogrena, Titograda,