M.Canka: NAFTE MOZDA I IMA U NASEM MORU, ALI JE SVE DALJE

 

Deti (1)Cijene nafte drastično su pale na svjetskim tržištima, ponuda je mnogo veća od tražnje, stotinak tankera punih nekadašnjeg “crnog zlata“ pluta morima i okeanima. Kompanije koje su krenule u istraživanje nafte i gasa u našem dijelu Jadrana, usporavaju dinamiku planiranih radova i prave novu računicu.

– Oni koji prate zbivanja na svjetskom planu znaju da je era fosilnih goriva nepovratno za nama. Ona više nijesu budućnost. Zato je sada pravi trenutak da se prekinu sva istraživanja nafte u našem moru, te snažnije krene u korišćenje energije sunca i vjetra, te bioenergije”, kaže poznati ulcinjski ekolog, izvršni direktor NVO “Zeleni korak” Dželal Hodžić.

On navodi da je tako nešto još značajnije ako se ima u vidu činjenica da je područje južnog Jadrana veoma seizmičko, što smo svi osjetili u novembru, kada se epicentar snažnih zemljotresa nalazio u moru, u blizini Drača.

Ono što je već sada izvjesno jeste da se dinamika istraživanja nafte u našem moru usporava. Jer, početkom februara ove godine trebalo je da počne bušenje na dvije lokacije u crnogorskom podmorju od strane italijansko-ruskog konzorcijuma „ENI i Novatek“ i grčke kompanije “Energean“. Već je bilo određeno da će se na jednoj bušotini tražiti nafta na dubini od 6,5 km i da će se nalaziti na udaljenosti od oko 25 km od obale, a druga će tražiti gas na 1,5 km dubine i na udaljenosti od oko 18 km. Računalo se i da će se sredinom godine znati da li ima ugljovodonika, te da će se tokom ljeta krenuti u prva istražna bušenja.

No, sredinom marta crnogorska Vlada je odobrila italijansko-ruskom konzorcijumu produženje prvog perioda istraživanja za čitavu jednu godinu. “Imajući u vidu da su zahtjevi koncesionara ocijenjeni opravdanim i da se mogu prihvatiti kao tehnički problemi koji se nijesu mogli predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, odnosno koji su bili van razumne i predvidljive kontrole koncesionara, Vlada je odobrila produženje prvog perioda istraživanja i faze istraživanja iz Ugovora za period od godinu dana”, navodi se u informaciji iz Uprave za ugljovodonike i dodaje: Iako se u ovom trenutku veliki broj aktivnosti koje su vezane za istraživanje i proizvodnju nafte i gasa u Crnoj Gori odvija normalno, niko ne može da garantuje da će tako i da ostane.

Inače, sjedište koncerna “ENI” je u Lombardiji, epicentru koronavirusa u Italiji, a zbog nastale situacije američke servisne kompanije još nijesu otvorile svoja predstavništva u Crnoj Gori.

Ono što je, možda, najvažnije jeste što još uvijek nema nikakvih informacija da li u našem moru ima nafte u dovoljnim količinama za komercijalnu eksploataciju posebno ako se zna da riječ je o veoma visokim troškovima u istražnim fazama.

Konstatujući da je hrvatska kompanija INA prije više od tri decenije vršila istraživanja na Jadranu, geolog i naftni stručnjak Srećko Leustek kaže da je razložno pretpostaviti da bi se tada da je nešto perspektivno nađeno i ustanovljeno, krenulo u daljnja istraživanja i eksploataciju. “Većina stručnjaka slaže se da su perspektive za moguća nalazišta ugljovodonika u našem dijelu Jadrana slabe i nedovoljne”, ističe Leustek.

Da će se cijeli posao oko istraživanja nafte u Jadranu temeljno preispitati jasno je nakon dešavanja na međunarodnom tržištu. Naime, cjene nafte drastično su pale, a niko se ne usuđuje da prognozira kada će se svjetska privreda oporaviti.

Mjesecima je bijesnio pravi ekonomski rat između velikih proizvođača, Saudijske Arabije i Rusije, koje su, u okviru OPEC-a (organizacija zemalja izvoznica nafte) postigle dogovor da se proizvodnja nafte smanji čak za petinu, a da sve ovo važi do maja 2022. godine kako bi se cijena tog energenta stabilizovala.

Međutim, nema nikakvih garancija da će se te zemlje, a posebne one koje nijesu članice te organizacije i koje grcaju u dugovima, držati dogovora, odnosno da neće, dok će tražiti nove izvozne proizvode, pokušavati da prodaju što više nafte koliko god njezina cijena bila niska.

Na londonskoj berzi cijena nafte je u prva tri ovogodišnja mjeseca pala 66 odsto, najviše u istoriji trgovanja. „Višak u snadbijevanju iznosiće u aprilu 25 miliona barela dnevno. Nemate se gdje skloniti od cunamija prekomjerne ponude”, tvrde eksperti.

Gotovo stotinak tankera već besciljno pluta okeanima u iščekivanju viših cijena. Trošak njihovog najma od početka marta se bukvalno upetorostručio, s tendencijom nastavka tog trenda.

„Nafta je, možda, bilo energetska šifra 20. vijeka, ali u 21. stoljeću su to borba protiv klimatskih promjena, obnovljiva energija, energetska efikasnost, borba protiv plastike u okeanima. Jednostavno, privredi ne treba ni izbliza toliko nafte koliko se može proizvesti. Pandemija koronavirusa je katastrofično oborila globalnu potražnju za energentima i tako samo ogolila problem sa viškom nafte”, ocjenjuje komentator njemačkog državnog radija “Dojče vele” i zaključuje: “U uslovima ozbiljnog sloma proizvodnje, ko će htjeti da investira pare u razvoj ove industrije, recimo u nova, daleka i teško dostupna naftna polja? Svjetska industrija nafte će stagnirati i čekati bolja vremena, a najrazvijenije zemlje će nastaviti putem kojim su krenule – što dalje od fosilnih goriva”.

I zaista: prije pet mjeseci, u novembru 2019. godine, ministri finansija zemalja članica Evropske unije saglasili su se da treba obustaviti finansiranje projekata koji uključuju naftu, gas i ugalj. Oni su tom prilikom pozvali Evropsku investicionu banku, Svjetsku banku i ostale finansijske institucije da prekinu sa davanjem kredita u te svrhe. Bilo je to prvi put da visoki funkcioneri evropskih vlada traže okončanje finansiranja svih fosilnih goriva, uzimajući u obzir održivi razvoj i energetske potrebe, te energetsku bezbjednost partnerskih zemlja.

“Zato je upravo sada pravi trenutak da dok pregovaramo o poglavlju o ekologiji sa EU napustimo snove o eksploataciji nafte i da kao ekološka i turistička država, uz ogroman značaj koji za nas ima more, okrenemo stranicu prema odgovornom korišćenju resursa i suštinskoj zaštiti životne sredine. To je naša ustavna i građanska obaveza i dug prema našim precima i potomcima”, tvrdi ekolog Hodžić. (Monitor)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Direktorka Vujošević: ZAVRŠEN POJAČAN NADZOR, ODLIČNA SARADNJA SA OPŠTINOM

Đerić: MANJE SIVE EKONOMIJE U ULCINJU, NEMA SELEKTIVNOSTI U NAŠEM RADU

TV CG, Naši u svijetu: HEROJI NJUJORKA IZ ULCINJA

Interaktivna ekološka mapa Drimskog sliva

Drimski sliv predstavlja jedan od značajnih prirodnih sistema na Balkanu i Mediteranu, koji obuhvata rijeke, jezera, močvarna područja i različita prirodna staništa. Ovaj ekosistem suočava se sa brojnim promjenama izazvanim ljudskim aktivnostima i prirodnim procesima.