Oni koji su ovih dana posjetili Solanu mogli su konstatovati da je ona ponovo pravi raj. Stavljanje u pogon pumpi koje su u taj prekrasni prostor upumpali morsku vodu doprinjelo je da se na Solani ponovo može vidjeti na hiljade raznih vrsta ptica.
U Centru za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP) posebno su zadovoljni što je sve manje lovaca na Solani, dok istovremeno u Ulcinju traje javna rasprava nakon koje će ona biti proglašena Spomenikom prirode.
Ni, tajkuni bliski crnogorskoj vlasti još uvijek pokušavaju da nešto ušićare oko Solane, ali je, zbog pritiska Evropljana, vremena i prostora za takve igre sve manje.
Vlasništvo: Još uvijek, međutim, nije jasno ko je vlasnik 15,2 miliona metara kvadratnih u zaleđu Velike plaže. CZIP je apelovao na Ministarstvo finansija i Savjet za privatizaciju, da po hitnom postupku riješe pitanje vlasništva, kako bi se izbjegli dalji pokušaji prodaje ovog budućeg zaštićenog područja.
Pred Privrednim sudom već četiri godine traje postupak utvrđivanja vlasništva. Naime, čeka se mišljenje Savjeta za privatizaciju kako bi se konačno utvrdilo da li je momentom privatizacije preduzeća Bajo Sekulić, izvršena kupoprodaja zemljišta po tržišnoj cijeni.
Podsjetimo se da je Eurofond, koji kontroliše biznismen Veselin Barović, platio za većinski paket akcija Solane oko 800 hiljada eura. Činjenica je takođe da se u Upravi za nekretnine katastarske parcele ulcinjske Solane vode kao državno vlasništvo.
Ali, nedavno je Ustavni sud Crne Gore, na zahtjev Eurofonda, pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti Odluke o izmjeni i dopuni Prostornog plana Crne Gore do 2020. godine, kojom je u državnom Parlamentu zemljište Solane određeno kao buduće zaštićeno područje. Pravni zastupnik Eurofonda podnio je prijedlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti tri godine ranije, odnosno 17. avgusta 2012. godine, ubrzo po usvajanju, za tu kompaniju, problematične odluke.
U nevladinom sektoru strahuju da će, shodno obrazloženju iz rješenja, Ustavni sud vrlo vjerovatno proglasiti spornu odluku neustavnom i nezakonitom.
Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) ocijenila je farsom odluku Ustavnog suda da prihvati zahtjev Eurofonda. U toj NVO ističu da bi zbog toga Skupština Crne Gore morala da stavi tačku na taj slučaj tako što će preispitati privatizaciju i utvrditi individualnu odgovornost onih koji su Solanu prodali za nepristojno malo novca, bez obaveze novog vlasnika da ulaže u proizvodnju i održava ekosistem.
Proizvodnja: Dodaje se da je od 2005. do kraha 2013. godine, kada je u Solani uveden klasični stečaj, nepokriveni gubitak tog najstarijeg ulcinjskog preduzeća uvećan za čak 7,7 miliona eura. „U čitavom tom periodu je trajao proces sistematskog uništavanja Solane kroz štetne poslovne poteze i zaduživanje kreditima kod Prve banke i CKB-a, a kao hipoteka založeni su bazeni soli nad kojima Eurofond nikada nije imao pravo vlasništva, već samo pravo korišćenja radi organizacije proizvodnje soli“, ocjenjuju iz MANS-a.
Upravo je to ključno pitanje budućnosti Solane. Jer, samo pokretanjem proizvodnje zaštitio bi se čitav ovaj prostor, očuvalo najznačajnije hranilište, odmaralište i gnjezdilište ptica u regionu, te podstakao ekonomski razvoj Ulcinja.
I na nedavno održanom okruglom stolu pod nazivom Zaštita i valorizacija prirodnih resursa Ulcinjske Solane, zaključeno je da je „proizvodnja soli osnov za opstanak Solane i zaštitu biodiverziteta na tom području koje je važno u evropskim razmjerama“.
Na ovom skupu su čelnici JP Nacionalni parkovi Crne Gore (JPNPCG), koji upravljaju Solanom do avgusta naredne godine, saopštili da njihov plan djelovanja uključuje i organizaciju berbe slanih kristala.
A ako postoje dobra volja i spremnost, onda se šanse same od sebe nameću. Tako je predsjednik Opštinskog odbora SDP-a u Ulcinju Skender Elezagić izjavio je da su dvije renomirane kompanije iz zemalja EU, Njemačke i Italije, iskazale konkretno interesovanje za obnavljanje procesa proizvodnje soli u Solani. „Kompanija iz Italije je spremna da uloži značajna sredstva u kompletnu rekonstrukciju Solane i da ukupnu proizvodnju, od do sada maksimalnih 30.000 tona poveća na 120.000 i to uz primjenu tehnologije koja zadovoljava najviše ekološke standarde u cilju očuvanja, zaštite i unaprijeđenja biodiverziteta tog područja“, rekao je on ističući da „ostaje samo da nadležni državni i lokalni organi daju svoju punu podršku i stvore pravne i druge pretpostavke za odabir najboljeg partnera i na taj način pokažu svoje istinsko opredjeljenje za otklanjanje svih prepreka na putu ka konačnom učlanjenju u EU“.
Namjena: Prema njegovim riječima, ovo pitanje je ne samo da od izuzetnog značaja za Ulcinj nego i za sam proces integracija Crne Gore u EU. Jer, pitanje Solane je razmatrano i u Izvještaju o napretku za 2015. godinu, a, kako je navedeno, Evropska komisija pomno prati ovaj slučaj. Baš kao i Evropski Parlament, čiji su članovi nekoliko puta boravili u Crnoj Gori i u Ulcinju, te tražili konkretne poteze od zvaničnika u Podgorici. Šef jedinice za Crnu Goru u Generalnom direktoratu za susjedsku politiku i proširenje, Dirk Lange, poručio je u pismu CZIP-u da od ovog pitanja zavise dalji pregovori Crne Gore sa Briselom, kao i zatvaranje poglavlja 27 koje se tiče životne sredine i klimatskih promjena.
I državna sekretarka u Ministarstvu održivog razvoja i turizma Daliborka Pejović je kazala da je pitanje Solane jedan od uslova napretka Crne Gore u procesu pristupnih pregovora sa EU. Ona je naglasila da će Solana biti zaštićena na državnom nivou, te da su krenule procedure da se uvrsti u Ramsarko i Emerald područje, odnosno da će ona postati dio prirodne evropske baštine.
No, prije toga je izuzetno značajno da se Planom posebne namjene za obalno područje i Prostorno-ubarnističkim planom opštine Ulcinj odredi namjena ovog prostora u skladu sa državnim i interesima lokalne zajednice, te očekivanjima zvaničnika EU. (Monitor)
