Niz događaja koji su se posljednjih sedmica održali u Ulcinju potvrđuju da ovaj grad postaje sve prepoznatljvije mjesto sa kulturnim kapitalom. Tako je, na primjer, u nedjelju veče gradonačelnik Ulcinja Fatmir Đeka blistao od zadovoljstva. Na svečanom otvaranju 15. Sajma knjiga gosti su mu bili dva predsjednika parlamenta i tri ministra kulture. Za grad kao što je Ulcinj to je značajno dostignuće.
Naime, ovoj tradicionalnoj manifestaciji prisustvovali su čelnici skupština Crne Gore i Albanije Ranko Krivokapić i Ilir Meta, te ministri kultura Crne Gore, Albanije i Kosova Pavle Goranović, Mirela Kumbaro-Furdži i Kujtim Šalja.
Krivokapić je kazao da je Ulcinj ovom manifestacijom potvrdio trajanje u knjizi, Meta je rekao da su snaga koju donosi knjiga znanje, saradnja, kultura i tolerancija, dok je Đeka utvrdio da je ulcinjski sajam knjiga postao regionalni kulturni događaj.
Slično je sa manifestacijom “Pjesnička kalimera”, koja upravo ovih dana doživljava 23. izdanje. “To je za nas kao glavnog organizatora veliki uspjeh, jer smo postali prepoznatljivi na nacionalnom i regionalnom nivou”, kaže predsjednik Društva umjetnika i intelektualaca “Art klub” Ali Salaj.
Takođe, u četvrtak je u Ulcinju počeo sa radom do sada najveći naučni skup posvećen reformatoru Talmuda, posljednjem lažnom mesiji Šabetaju Cviju, koji je umro u tom gradu 1676. godine.
Glavni rabin Bosne i Hercegovine dr Eliezer Papo rekao je da je važno da eminentni poznavaoci Cvijevog lika i djela shvate i svijetu prenesu poruku koliko je lako doći u Ulcinj i koliko je lijepo tu ostati. “Želimo takođe da ovaj grad bude na turističkoj mapi Jevreja, kao što je na mapi šabatajanskih studija”, dodao je on.
Uz Cvija, gotovo da više nema turiste koji ne zna da je Ulcinj istovremeno i grad Servantesa, odnosno mjesto gdje je bio zatočen jedan od najpoznatijih književnika svijeta. To je grad začuđujućih priča, mitova i legendi, koje se lako pamte i prepričavaju, koje govore o duhu grada, a koje postaju nevidljiva veza između ove destinacije i turista.
“Ulcinj je istinski mozaik velikih kultura i civlizacija gdje se one već 25 vjekova plodonosno prožimaju. Zato svakako nije slučajno što su tako paradigmatične ličnosti velike simboličke težine provele ovdje jedan dio svog života“, kaže Đeka.
On ističe da Cvi i Miguel de Servantes predstavljaju dio svjetske, ali i ulcinjske intelektualne baštine, koja može biti veliki izazov za budućnost. „Stoga mi ne želimo njihovu jeftinu komercijalizaciju, već suštinsku promociju značajne kulturne vrijednosti ovog našeg prostora“, zaključuje gradonačelnik Ulcinja.
Za bosanskog akademika Rusmira Mahmutćehajića, izuzetno je važno da ljudi koji kreiraju kulturnu i turističku politiku u ovoj opštini shvate da, iako se stiče ponekad utisak da je Ulcinj još uvijek zapušten, on ipak predstavlja preveliku riznica za budućnost. „Otvaranjem takvih struktura, kakav je Ulcinj, multireligijskih, multijezičkih, u dijalogu, znači jeste svjedočiti da svijet kao takav ima budućnost. A svijet nikada nije imao veću potrebu za dijalogom nego što je ima danas“, tvrdi on.
Tome će nesumnjivo pogodovati činjenica što je Vlada Crne Gore otvorila proceduru za uvrštavanje Starog grada u Ulcinju za upis na listu svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Ovaj jedinstveni urbanistički kompleks, osnovan u petom vijeku prije nove ere, nalazi se na tzv. Tentativnoj listi Ministarstva kulture. To znači da se radi o području za koja se smatra da je od izuzetnog značaja i za koje se planira nominacija za UNESCO u narednom periodu.
„Na tome insistiramo preko dvije decenije, odnosno od osnivanja“, kaže predsjednik Društvo prijatelja i poštovalaca Starog grada „Kaljaja“ Ismet Karamanaga napominjući da je do sada izostajala konkretna podrška crnogorske Vlade i lokalne uprave.
„Imamo jake preduslove za uspješan kulturni turizam: autentičan proizvod i lokalnu zajednicu koja je ljubazna i tolerantna. Treba nam više ideja i rada kako bi sve što imamo dobro posložili i produžili sezonu“, navodi profesor Karamanaga.
Dr Mahmutćehajić je stoga predložio da se svake godine u Ulcinju održavaju simpozijumi o mesijanstvu (vjerskom, političkom…), dok su iz Pozorišne grupe Servantes i Dulčinea dali prijedlog da u tom gradu bude organizovan mediteranski festival teatra.
Kako sve ovo sprovesti u praksi, a što je i opredjeljenje u Master planu razvoja crnogorskog turizma, može se lako naučiti iz primjera Southern soul festivala (SSF), jedne od najvećih muzičkih manifestacija u ovom dijelu Evrope, koja je krajem juna, po treći put, održana na Velikoj plaži.
SSF spada u takozvane boutique festivale koji se odlikuju intimnom atmosferom, pa su ljubitelji muzike otkrili pravi ljetnji raj. Ove godine ih je bilo oko devet hiljada sa svih kontinenata.
„Kultura, pejsaž i gastronomska ponuda su ono što treba da predstavlja ključnu atraktivnost Ulcinja kao turističke destinacije. Ovdje svako nešto može pronaći za sebe“, uvjeren je Karamanaga, koji je jedan od najpoznatijih turističkih vodiča u zemlji.
Prema njegovim riječima, sve više gostiju dolazi na ulcinjsku rivijeru motivisano upravo odabirom kulturnih manifestacija i neponovljivih doživljaja u avgustovskim večerima kada puni mjesec prospe svoj trag na mirnoj pučini, a sa Ljetnje scene u Starom gradu, sa prekrasnog Trga robova, kod monumentalne crkve-džamije i Kule Balšića, dopiru božanstveni zvuci muzičkih virtuoza ili divni glasovi eminentnih glumaca i pjesnika. (Monitor)
