Zakonom utemeljena mogućnost da pojedinac ili neko pravno lice sa manje straha, javno ili anonimno, ukažu na koruptivne radnje koje ugrožavaju javni interes, u pravni sistem u Crnoj Gori uvedeno je prije godinu i po.
Od tada je taj mehanizam iskorišten kroz 69 prijava: ukupno 56 prijava zviždača prve godine, a od početka ove do 1. maja samo njih 14.
“Ne postoje posebni preduslovi sticanja statusa zviždača, nema „dodjeljivanja statusa zviždaču“, već se zviždač postaje podnošenjem same prijave o ugrožavanju javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije”, kazali su iz Agencije za sprječavanje korupcije.
Kako se navodi, zakon predviđa pravo na zaštitu zviždača ukoliko mu je nanijeta šteta ili postoji mogućnost nastanka štete zbog podnešene prijave, a naročito u slučajevima koji se odnose na prestanak radnog odnosa, pokretanje disciplinskog postupka zbog prethodnog podnošenja prijave, sprečavanja napredovanja u radu do ugrožavanja života, zdravlja i imovine i slično.
Zakon o sprečavanju korupcije definisao je „zviždača“ kao svako fizičko i pravno lice koje ima opravdane razloge da sumnja u ugrožavanje javnog interesa koje upućuje na postojanje korupcije i u tom smislu podnese prijavu.
Dosadašnje iskustvo je pokazalo da su svi postupci dokazivanja nepravilnosti nadležnih institucija predugački i prekomplikovani, i da zahtijevaju ogromno strpljenje, čekanje i angažman zviždača, zbog čega mnogi u tom procesu i odustanu.
Jer, nije lako odlučiti se na otkrivanje zakonske malverzacije ili korupcije. Može vas koštati posla, zdravlja… No, da li to znači da trebamo ćutati na koruptivne radnje koje razaraju našu malu zajednicu? Naravno, nipošto!
Dakle, treba nam više zviždača. Mada, oni i sada zvižde, ali im se zviždanje od nesnosne buke korumpiranih slabo čuje.
