Od Ulcinja do Herceg Novog nema mjesta na kojem se ne baca dinamit”, kaže poznati sportski podvodni ribolovac Andrija Gazivoda.
Ovaj reprezentativac Crne Gore u tom sportu je ovih dana objavio snimke ubijene ribe koja leži na morskom dnu u ulcinjskoj uvali Valdanos i budvanskoj plaži Jaz, navodeći da ga, kada je i ranije isto to činio, nikad niko nije pozvao da ga pita o tome.
Na pitanje da li je moguće da se ne zna ko su ti ljudi, Gazivoda kaže da policija to sigurno zna. “Znaju se tačno ljudi koji se time bave, ali nekome nije u interesu da se problemi riješe. Radije uživa u toj ribi”, dodaje on.
Slično kažu i ribari u Ulcinju, gdje ima, kako je zvanično objavljeno, oko 30 osoba koje se bave izlovom ribe pomoću eksploziva. U udruženjima ribara su izračunali da praktično na svaku nautičku milju našeg mora ima po jedan dinamitaš!?
„Eksploziv se baca sa obale, sa stijena, mi ih vidimo dok pored njih prolazimo barkama. To su sve naši poznanici. Obično operišu u duetu. Utisak je da ih je sve više”, pričaju ribari.
A ovakav lov je ne samo nelegalan, nego i veoma destruktivan. Uništava stanište, mlađ, morsku sredinu i tako sprječava mriještenje sljedeće generacije riba. Šteta je trajna po čitav ekosistem.
Vrlo često stradaju i sami dinamitaši uslijed nestručnog baratanja eksplozivom. Tačnije, više je zabilježeno povreda na taj način nego što je protiv njih podnijeto krivičnih prijava. Tako je, na primjer, u Ulcinju u protekle dvije godine jedna osoba procesiurana zbog bavljenja ovom nelegalnom aktivnošću. Ona je prihvatila krivicu i kažnjena je uplatom od 300 eura u dobrotvorne svrhe.
U toj opštini je u ovom periodu Kancelarija za međunarodnu saradnju i projekte lokalne uprave, uz podršku Kraljevine Norveške, sprovodila projekat „Održivi razvoj morskog i obalnog ekosistema posredstvom očuvanja morske faune“.
Konstatujući da se taj projekat pokazao neefikasnim, jer nije došlo do rješenja problema, izvršni direktor NVO „Zeleni korak“ Dželal Hodžić kaže da su snimci koje je javnosti prezentovao Gazivoda „žalosna stvarnost“, koje su jednako svjesni nadležni organi i građani.
„To je znak privitimizma i necivilizacije. Znaju se imena ljudi koji to rade. Opština i MUP zvanično kažu da se radi o tridesetak krivolovaca. Ja sam čak i razgovarao sa jednim i pitao ga zašto to radi. Odgovorio je da je prinuđen jer nema posla, da mora da prehrani porodicu i da je bolje da se bavi tim nego da krade, švercuje drogu ili oružje. Dakle, u nekim slučajevima i socijalna komponenta je uticala da se taj problem proširi“, kazao je Hodžić.
Prema njegovim riječima, krivolovu eksplozivom treba posvetiti posebnu pažnju, a u rješavanje problema moraju se uključiti nadležni organi, civilni sektor i građani.
Iz NVO „Green home“ iz koje su na osnovu video zapisa koje je napravio Gazivoda, podnijeli Upravi za inspekcijske poslove zahtjev za inspekcijski nadzor i krivičnu prijavu protiv NN lica, smatraju da rješenje postoji.
„Uprava Pomorske sigurnosti Crne Gore preko VTMIS sistema za nadzor, informisanje i upravljanje pomorskog saobraćaja te institucije snima u realnom vremenu plovila do veličine skutera. Dakle, sistem može da uoči i osobe u vršenju krivičnog djela u obalnom području, te da pamti i čuva snimke 120 dana unazad u memorijskim bazama sva dešavanja u obalnom području u teritorijalnom moru“, kazala je izvršna direktorka te ekološke organizacije Nataša Kovačević naglašavajući da je možda dovoljno angažovati i tržišnu inspekciju i spriječiti dostavljanje ribe koja je lovljena dinamitom restoranima.
“Ovakva riba je prepoznatljiva po povredama koje nastaju od dinamita, a one se mogu utvrditi dodatno u Forenzičkom centru u Danilovgradu”, rekla je ona.
Kovačević dodaje da stanovnici u svakom obalnom naselju znaju ko iz njihove okoline krivolovi dinamitom. “Vrijeme je da i oni počnu odgovorno da se ponašaju na način što će prijaviti krivolovce i pomoći očuvanju ribljeg fonda od kojeg i sami često žive”, kazala je ona.
I dr Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora iz Kotora smatra da je ulov ribe dinamitom jedan od najvećih problema na moru. „Za sada mogu reći da mi samo izgleda da nadležne inspekcijske službe nijesu voljne da riješe taj problem i onda se tu dodatno postavlja pitanje zašto je to tako“, rekla je ona.
Gazivoda kaže da se svaki pojedinac koji se bavi krivolovom zna, ali da je stvar volje podvodnih ribolovaca, ali i policije i institucija da stanu u kraj problemu.
“Ja sam podvodni ribolovac, nijesam istražni organ da istražujem ko baca dinamit. Kada bi uhvatili jednog ili dva krivolovca, ovi bi to prestali da rade”, kaže on.
Građanski pokret URA pozvao je Vladu da se ozbiljnije uključi u svoj posao i da prestane da se oglušuje na pojave koje se tiču bezbjednosti i građana i turista.
„Turistička sezona počinje i opet smo svjedoci korišćenja nedozvoljenih sredstava u ribolovu, kako na Primorju, tako i u vodama u unutrašnjosti, ali inspekcija, tužilaštvo i policija ne reaguju adekvatno. Premda u našem Krivičnom zakoniku postoji više osnova da se ovakva krivična djela sankcionišu, u svim do sada prijavljenim slučajevima došlo je do neadekvatne reakcije državnih organa “, tvrde u URI.
Prema riječima stručnjaka Instituta za biologiju mora Aleksandra Joksimovića, treba brzo raditi. „Moramo modernizovati i inspekcijske službe, jer će se nelegalnom ribolovu, do ulaska u EU morati u potpunosti stati na kraj“, ističe ovaj šef Radne grupe za pregovaračko poglavlje 13 (Ribarstvo) sa EU.
„Dakle, moramo jačati svijest o potrebi zaštite ribljeg fonda i sprovoditi mjere zaštite. Malo svojom voljom, a nešto pod pritiskom EU. Sve drugo bi značilo da sječemo granu na kojoj sjedimo“, kaže Dželal Hodžić i tvrdi da se bez represivnih mjera, za samo nekoliko godina, ova vrsta krivolova može smanjiti bar za 90 odsto.
On zaključuje da se i ribarima, mjerama ekonomske i socijalne politike, odnosno podsticajima, treba pomoći kako bi se sačuvalo njihovo tradicionalno zanimanje koje je uvijek bilo izuzetno teško. (Mustafa CANKA, Monitor)
