U Jadranskom moru je registrovana 451 vrsta riba. Ali, ovaj broj se povećao, kao i brojnost pojedinih vrsta koje su ranije u našem moru bile relativno malobrojne.
Ulcinjski ribari potvrdili su nam da love do sada nepoznate vrste riba: napuhaču, jednu vrstu raka – američku plavu krabu, a sve brojnija je i zubatica (Pomatomus saltatrix), proždrljiva vrsta u Jadranu. Povećan je unos stranih vrsta među kojima su i primjerci iz dalekih mora, poput plavog raka, patuljastog patkoglavca, kreolskog vučića, itd… Samo najupućeniji ribari znaju imena ovih novih vrsta riba, koje se najčešće love mrežama namijenjenim salpama.
Početkom ovog mjeseca pojavilo se veliko jato nepoznatih riba nalik sarunu. Ulcinjski ribari ostvarili su bogate ulove svim mogućim alatima, a neki primjerci bili su teži od dva kilograma. Riba je ‘grizla’ najviše na udicu namijenjenu skuši.
Šef laboratorije za ihtiologiju i ribarstvo u Institutu za biologiju mora u Kotoru Aleksandar Joksimović kaže se Ulcinj nalazi na “vratima Jadrana” i da su stoga ulcinjski ribari prvi na ‘udaru’. Prema njegovim riječima, ulovi novih vrsta riba, poput carske iglice ili ribe trube, potvrđuju pretpostavku da su one uspostavile populaciju u južnom Jadranu.
Poseban fenomen je ekspanzija ranije pomenute američke plave krabe. Njezina je postojbina istočna obala Atlantika, a da su joj baze na Jadranu močvare u Albaniji, gdje se razmnožila i odakle se širi. Smatra se da su odatle struje nanijele larve i ličinke do pogodnog tla gdje je uspostavila populaciju. Za sada nema podataka da se plava kraba komercijalno eksploatiše, ali upravo je jedini način kontrole njezin izlov. Posebno ako se zna da je jako ukusna i cijenjena vrsta, iako još uvijek nije “zaživjela” na trpezi ili u restoranima na našem Primorju.
A jedna druga vrsta, pomatomus saltatrix, poznata kao zubatica, predator je u ekspanziji na Jadranu. Riječ je o ribi koju zbog proždrljivosti i njezinih oštrih zuba ribolovci nazivaju “morskom piranom”. U stanju je da skakavicu, skušu ili oradu prepolovi – u sekundi.
Vodeći istraživač invazivnih vrsta na Jadranu prof. dr Jakov Dulčić, sa Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita, je ovim povodom nedavno boravio u Ulcinju. On je razgovarao sa ribarima i uputio ih što mogu da očekuju kada su u pitanju nove vrste riba.
Profesor Dulčić je na osnovu svih relevantnih podataka evidentirao 46 novih vrsta u Jadranu. Istraživanja je objavio u knjizi „Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora“ i u njoj se nalaze i tri crnogorska nalaza, među kojima su riba-truba (Fistularia commersoni) iz Crvenog mora i dvije atlantske vrste: carska iglica (Tylosurus acus imperialis) i otrovna vrsta napuhače – četvorozupka (Sphoeroides pachygaster). Riječ je o egzotičnim vrstama riba, uglavnom lesepsijskih migranata. To su invazivne vrste iz Crvenog mora koje su u istočni Mediteran prodrle nakon prokopavanja Sueckog kanala 1869. godine. Naziv su dobile po Ferdinandu De Lesepsu, koji slovi za upravnika izgradnje kanala.
Mnogo je razlozga koji su doveli do pojave novih vrsta riba u našem moru. Činjenica je da je ljudski faktor, direktno ili indirektno, dominatno uticao da ihtiofauna Jadrana doživi dramatične promjene od kada je, prije više od 100 godina, evidentirana prva invazivna vrsta. Naučnici takođe navode prirodne fenomene, poput jadranskih ingresija i pojačanu aktivnost sunca, kao i promjenu temperature mora, balastne vode sa tankera, hranu i marikulturu.
Prof. dr Ivona Marasović iz Splita smatra kako će porast temperature našeg mora izazvati promjene u funkcionisanju cjelovitog jadranskog ekosistema. Promjene su vidljive, na primjer na brojnost riblje populacije: sve je malobrojnija populacija škampa, a sve se češće primjećuju i promjene međuodnosa različitih ribljih populacija, smanjenje jednih u odnosu na druge. Recimo, smanjenje broja dugoživućih riba na račun kratkoživućih.
Naučnici, inače, uvijek upozoravaju da su neke nove vrste riba izrazito otrovne i da njihovo jedenje može uzrokovati smrt, što je već zabilježeno na Mediteranu.
No, činjenica je da je riba uglavnom još uvijek izuzetno zdrava hrana, i da je ona gotovo jedini naš prehrambeni proizvod koji je ovđe jeftiniji nego u Evropi, što znači da je možemo izvoziti. To dalje znači da narednih godina mnogo više sredstava treba ulagati u ribarstvo, jer će se taj novac sigurno vrlo brzo vratiti.
