Sunce je izvor života i neophodan uslov za život na Zemlji. Poznato je da su ga još stare kulture poštovale kao božanstvo. Istorijski zapisi govore o blagotvornim efektima sunca na tijelo i raspoloženje jer to utiče na lučenje serotonina (hormona sreće). Međutim, nakon vjekova modernizacije i tehnološkog napretka ljudskog društva, što se svakako neposredno odrazilo i na prirodu, posljednjih godina se više važnosti pridaje štetnim efektima sunca, i to prije svega njegovom uticaju na kožu.
Sunčevi zraci koji dopiru do Zemlje dijele se na: infra-crvene zrake (IR-A), ultraljubičaste (UV-A, UV-B, UV-C), vidljivi spektar svjetlosti. UV zraci podstiču stvaranje melanina koji je odgovoran za tamnjenje kože, aktiviraju stvaranje vitamina D, koji je neophodan za rast i razvoj kostiju i u borbi protiv rahitisa, povećavaju otpornost organizma, podstiču dobro raspoloženje i djeluju antidepresivno. Ako pretjeramo sa sunčanjem, UV-A zraci izazivaju mjehuriće, osip, naboranost i suvoću kože (engl. photoaging), a UV-B zraci opekotine i pigmentaciju. UV-B zraci prodiru kroz staklo i kroz oblake. UV-C zraci su najopasniji, ali ne dopiru do površine Zemlje jer se filtriraju u ozonskom omotaču. IR-A zraci su oni zraci zbog kojih osjećamo prijatnu toplotu, ali upravo oni utiču na stvaranje slobodnih radikala, što kao posljedicu ima isušivanje i starenje kože, pojavu bora, fleka, opekotine, kao i sunčanicu.
UV indeks označava dnevnu prognozu očekivanog rizika izlaganja suncu i pokazuje stepen opreza koji se mora uzeti u obzir pri boravku na otvorenom. Počevši od mjeseca marta, UV zračenje raste za 15% svakog mjeseca, a od mjeseca juna smanjuje se za 15%. Važno je da se posebno u ovom periodu zaštitimo od štetnih sunčevih efekata. Jedna od najefektivnijih mjera u cilju zaštite kože i cijelog organizma od štetnog uticaja sunčanja jeste da se u periodu od 11-16 h sklonite van njegovog direktnog uticaja. Takođe, i nošenje zaštitnih šešira, naočara i adekvatne odjeće, pravilno nanošenje kreme za sunčanje (30 min prije izlaganja suncu i svakih 2 časa nakon izlaganja) mogu pomoći da uživamo na suncu a da ne osjetimo njegovu negativnu stranu.
Posebnu zaštitu treba da sprovode djeca i pacijenti koji su na terapiji određenim ljekovima. Fotosenzitivni ljekovi mogu da izazovu različite reakcije na koži. To mogu biti fototoksične i fotoalergijske reakcije. Fototoksična reakcija javlja se kao pojačano crvenilo, mjehurići, plihovi, pečenje, a može se desiti i da se smanjuje pigmentacija na tom mjestu (hipopigmentacija). Može, a i ne mora, da izazove svrab. Tada postoji direktno oštećenje tkiva i javlja se pri prvom izlaganju suncu, i to poslije nekoliko minuta. Fotoalergijske reakcije javljaju se kao ekcem, osip sa svrabom i obično su primjetne poslije 24 časa. Mogu da budu ukrštene i sa drugim faktorima, kao npr. neka vrsta hrane ili neki insekat. Reakcije ovog tipa mogu se osjetiti i na djelovima kože koja nije bila izložena suncu. Može, a i ne mora, da se desi hiper- ili hipopigmentacija. Postoji i fotoalergijska reakcija koja se javlja kao solarna koprivnjača i ona može biti akutna i hronična. Akutna je polimorfna svjetlosna reakcija koja nastaje u proljeće, najčešće kod žena, traje do 20 dana i povlači se. Hronična oštećenja kože javljaju se kod ljudi koji mnogo vremena provode na suncu, u vidu zadebljanja kože i hiperpigmentacije.
Pojedini medikamenti i hemikalije iz kozmetičkih proizvoda izazivaju alergijsku reakciju na koži u vidu crvenila. To su najčešće preparati za liječenje akni, antihistaminici, nesteroidni antiinflamatori, neki antibiotici, pogotovo tetraciklini, kao i ljekovi protiv gljivica i dijabetesa, te diuretici i antidepresivi.
Takođe, parfemi i kozmetička sredstva sadrže eterična ulja, takozvane furokumarine i etanol, koji prilikom sunčanja dovode do alergije. Crvenilo se najprije pojavljuje na vratu i ispod pazuha, nakon čega se stvara dugotrajna pigmentacija a u nekim slučajevima može da bude i permanentna. Svako naredno korišćenje ovih proizvoda dovodi do pogoršanja alergijskih simptoma.
Osim problema na koži, fotoreakcija može da izazove i onycholysis (med.), listanje i uništavanje noktiju poznato kao fotooniholizis.
Faktori koji utiču na incidencu i intenzitet reakcije su: apsorpcija, farmakokinetika lijeka i koncentracija UV zračenja. Velike doze lipofiličnog lijeka, kao npr. amiodaron, mogu uzrokovati veće probleme (zelene i plave fleke po koži). Poslije upotrebe nekih ljekova treba izbjegavati izlaganje suncu narednih 3 mjeseca. Oni su jako lipofilni i deponuju se u organizmu.
Jasno je da je pravi pristup ovom problemu prevencija, odnosno izbjegavanje izloženosti suncu za vrijeme korišćenja lijeka za koji je poznato da je fotosenzitivan. Pacijentu treba savjetovati da, ako je to moguće, lijek uzima uveče, da ne bi došlo do kontakta sa UV zracima. U slučaju manifestovanja fotosenzitivne reakcije, neophodno je prekinuti uzimanje lijeka. Bolesniku se može dati terapija koja pomaže otklanjanju subjektivnih neprijatnih simptoma i ubrzava izlječenje (antiinflamatorni, antialergijski ljekovi, naročito lokalno primijenjeni). Lokalni kortikosteroidi su dobar izbor u ovom slučaju. Kortikosteroidi u težim slučajevima mogu biti primijenjeni i sistemski.
(Revija “Medical”)
