Sjutra će u Podgorici, u novoj zgradi CANU, biti održana zajednička sjednica vlada Crne Gore i Republike Albanije. Tom prilikom biće potpisano više od deset međudržavnih sporazuma, ali prostora za proširenje saradnje je veoma mnogo.
.
– Ovakav mehanizam često se primjenjuje u diplomatskoj praksi, jer prosto prijateljskim državama, omogućava da na jednom mjestu riješe veliki broj pitanja koja pripadaju različitim resorima, da otvore dijalog o brojnim temama od zajedničkog interesa i da, što je i možda najvažnije, potpišu niz bilateralnih sporazuma. Očekujemo, dakle, potpisivanje niza akata o saradnji u oblasti poljoprivrede, kapitalnih investicija, unutrašnjih poslova, odbrane, turizma, zdravlja, socijalnog staranja, kulture, nauke, sporta…”, kaže otpravnik poslova u Ambasadi Albanije u Podgorici Đorđe Janković.
Kako navodi, sve se zasniva na principima prijateljstva i saradnje, na zajedničkim ciljevima u regionalnoj saradnji i evropskoj perspektivi, te naravno savezništvu u Sjevernoatlantskoj alijansi.
Iz Vlade Crne Gore je najavljeno da će na sjednici u ponedjeljak konačno biti dogovorena dinamika izgradnje novog mosta na Bojani koji će spajati dvije države, odnosno Ulcinj i Velipoju. Jer, sredstva za njegovu izgradnju su već planirana u budžetima obje zemlje za tekuću godinu, a ranije je premijer Dritan Abazović postigao dogovor sa svojim kolegom Edijem Ramom da taj infrastrukturni objekat bude završen do 2025. godine.
U Ulcinju se sa velikom nadom očekuje most, jer će on skratiti put od Ulcinja do Velipoje sa sadašnjih 70, na samo 15 kilometara. Značajno je takođe da Albanija marljivo radi na putu koji će povezivati lučki grad Šenđin sa Velipojom, modernom saobraćajnicom, pa će se u tom slučaju, na primjer, od Ulcinja do aerodroma u Tirani stizati za samo 75 minuta.
Uz niz ostalih povoljnosti, veoma je važno što će se na taj način otvoriti još jedna povoljna mogućnost za dolazak turista na ulcinjsku rivijeru i preko te zračne luke.
Dobra prilika je da se sjutra pokrene razgovor o mogućnostima korišćenja nekadašnjeg vojnog aerodroma Đadr (Gjadër), nedaleko od Skadra, u civilne svrhe, odnosno za goste koji bi čarter letovima stizali u Ulcinj. Ako se već najavljuje pokretanje gradnje velikih hotela u našem gradu, onda treba svakako razmišljati i o ovoj mogućnosti, jer će naš aerodrom u Štoju biti osposobljen samo za slijetanje malih aviona.
Prema riječima izvršnog direktora Monitoring grupe Ulcinj (MOGUL) Džemala Perovića, izgradnja mosta preko Bojane i spajanje dva velika turistička centra imaće izuzetan značaj za Ulcinj i za razvoj turizma. “Savremeni turizam je putujući. Turisti sa Zapada i sa Istoka gledaju na Balkan kao na jedinstvenu destinaciju. Kad planiraju oni sada mnogo kraće borave na jednom mjestu u želji da posjete što više destinacija”, kaže on i ističe da bi most mogao da bude i dio budućeg Jadransko-jonskog autoputa.
“Pouzdano znam da je Albanija proklamovala ovu trasu Jadransko-jonskog autoputa, koja bi išla uz neposredno zaleđe Ulcinja i preko mosta na Bojani. A Crna Gora je ranije preferirala da on ide sjeverno od Podgorice, preko Božaja do Skadra, odnosno kontinentalnim dijelom. Mislim da je mnogo logičnije da ovaj put ide uz obalu”, smatra Perović.
Posebna pažnja na predstojećem sastanku dviju vlada posvetiće se pitanjima Skadarskog jezera i rijeke Bojane, tačnije implementaciji Sporazuma o održivom upravljanju zajedničkim resursima, koji je potpisan u julu 2018. godine u Skadru, takođe na zajedničkoj sjednici dviju vlada.
“Po projektu Svjetske banke radiće se regulacija korita rijeke Bojane, a na zahtjev vlada Crne Gore i Albanije”, izjavio je crnogorski vicepremijer i ministar poljoprivrede Vladimir Joković.
On je rekao da su postignuti svi dogovori i da se očekuje da će taj posao brzo krenuti.
Regulacija korita Bojane je jedan od preduslova da se pokuša spriječiti dalja erozija obalnog područja u delti te jedinstvene rijeke, fenomena koji je postao veliki problem za obje države.
Ono što posebno tišti građane Krajine je konačno stavljanje u funkciju graničnog prijelaza Ckla-Zogaj za međunarodni drumski putnički i jezerski saobraćaj, odnosno povezanost sa Skadrom. Radovi na tom projektu veoma lagano napreduju, dok se istovremeno Krajina prazni. Cijela ta regija, naime, ima sada tek oko hiljadu stanovnika, ili pet puta manje nego prije četiri decenije.
Inače, Crna Gora sada ima četiri granična prijelaza sa Republikom Albanijom, od kojih su dva zajednička, dok je prije devet decenija, u Kraljevini Jugoslaviji, samo na potezu od Ade do Skadarskog jezera, bilo pet graničnih prijelaza.
M. CANKA
