Iz Ministarstva ekonomije saopšteno je da 80% crnogorskih domaćinstava ima aktivan priključak za internet. Prema izvještaju Agencije za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost (EKIP) o stanju tržišta elektronskih komunikacija za maj 2020. godine ukupan broj priključaka na internet iznosi 182.827, ili za 1.344 više nego u aprilu ove godine.
Izbijanje pandemije uslovilo je, dakle, rast korišćenja elektronskih komunikacionih usluga, pa time i značajan porast telekomunikacionog saobraćaja. Ukupno je od marta do maja ostvareno dvije trećine više internet saobraćaja nego u istom periodu prošle godine.
Polazeći od ovih činjenica, te ukupne epidemiološke situacije u zemlji, u crnogorskoj Vladi su pripremili nova zakonska rješenja. Tako je u julu ove godine stupio na snagu inovirani Zakon o elektronskoj upravi, kojim se dodatno uređuje zakonski okvir za sigurnu i efikasnu elektronsku upravu, a koja je okrenuta građanima i privredi. Njime se zaokružuje pravni okvir i stvaraju preduslovi za dalji razvoj elektronske uprave kako na državnom, tako i na lokalnom nivou.
Tim pravnim aktom koncipira se sistem instrumenata koji se stavljaju na raspolaganje građanima, privrednim društvima, drugim pravnim licima i preduzetnicima u cilju pojednostavljivanja komunikacije sa državnim organima.
“Jedan od ciljeva koji se želi ostvariti je i postizanje olakšane komunikacije građana i javne uprave, odnosno unaprjeđenje ambijenta u kojem je javna uprava servis građana i privrede”, rekao je generalni direktor Direktorata za elektronsku upravu Dušan Polović.
Prema njegovim riječima, najbolji način za eliminisanje administrativnih barijera je upravo mogućnost da građani i privredni subjekti komuniciraju sa javnom upravom u bilo koje vrijeme i sa bilo kojeg mjesta.
U Direktoratu tvrde da se punom informatizacijom javne uprave, kada je svaki zahtjev elektronski evidentiran, kada se razmjena podataka vrši elektronskim putem, kao i kada postoji neposredna komunikacija između podnosilaca zahtjeva i organa koji ga obrađuje, isključuje svaka mogućnost neopravdanog dugog trajanja obrade zahtjeva. Istovremeno se očekuje da će Zakon o elektronskoj upravi stvoriti uslove da građani, privreda i država u što većoj mjeri koriste nove tehnologije, da poslove obavljaju brže, efikasnije i jeftinije, kao i da će se sprovođenjem Zakona povećati transparentnost i povjerenje u rad javne uprave na svim nivoima.
Državni organi i institucije na koje se zakon odnosi imaće obavezu da podatke o uslugama objavljuju na internet stranicama. Dakle, jasno će korisnicima biti date informacije o uslugama koje se pružaju, načinu pokretanja usluge, neophodnim uslovima za realizaciju, rokovima kako bi korisnik bio jasno upoznat, između ostalog, šta je neophodno, gdje, kako i u kojem intervalu se usluga može realizovati. Katalog će se nalaziti na internet stranici organa, a zbirni katalog usluga će se nalaziti na internet stranici Vlade Crne Gore.
Novim zakonom se predviđa koordinacija razvoja elektronske uprave na svim nivoima kroz uspostavljanje Savjeta za elektronsku upravu, koji će razmatrati stručna pitanja, koordinisati razvoj, te predlagati mjere u oblasti elektronske uprave.
Inače, pravni okvir elektronske uprave u Crnoj Gori uz novi Zakon o elektronskoj upravi čine i Zakon o elektronskom dokumentu, Zakon o informacionoj bezbjednosti, Zakon o elektronskoj identifikaciji i elektronskom potpisu, Zakon o upravnom postupku, Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, Zakon o slobodnom pristupu informacijama, Zakon o administrativnim taksama, Zakon o ličnoj karti i drugi pravni akti.
Tekst je urađen u sklopu projekta „ZA MOJ GLAS U MOJOJ OPŠTINI“, koji sprovodi NVO Novi Horizont u partnerstvu sa NVO „Ul info“ i Gradskom bibliotekom Ulcinj, uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave u sklopu programa ,,e-Demokratija – učestvuj, predloži, promijeni”, u oblasti reforme javne uprave. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.
