Održano autorsko veče Gjoke Dukaja na Cetinju: RIJEČ KOJA TRAJE, BESA KOJA OBAVEZUJE I KULTURA KOJA SPAJA

Autorsko veče novinara, publiciste i dokumentariste Đoke Dukaja održano je u srijedu, 24. juna 2026. godine, sa početkom u 19 časova, u JU Narodna biblioteka i čitaonica „Njegoš“ na Cetinju. Veče je bilo posvećeno njegovom višedecenijskom radu u novinarstvu, kulturi, publicistici i dokumentarnom stvaralaštvu, a cetinjskoj publici pružilo je priliku da se bliže upozna sa autorom čiji je profesionalni i stvaralački put duboko vezan za riječ, glas, zavičaj, jezik i odgovornost prema ljudima i vremenu kojem je svjedočio.

Program je lijepo, odmjereno i profesionalno vodila moderatorka Saša Božović, dajući večeri toplinu, ritam i dostojanstvenu mjeru. Njeno vođenje omogućilo je da razgovor sa Đokom Dukajem dobije prirodan tok, a da se njegov životni i stvaralački opus predstavi publici na sadržajan, neposredan i ljudski način.O stvaralačkom doprinosu Đoke Dukaja govorio je književnik i publicista Božidar Proročić, posebno ukazujući na značaj njegovog novinarskog, dokumentarnog i kulturnog rada. Proročić je istakao da je ovo veče bilo posvećeno čovjeku koji je decenijama strpljivo bilježio ljude, događaje, glasove i sudbine, ostavljajući iza sebe dragocjena svjedočanstva jednog prostora i jednog vremena.

Posebno je naglasio da je Đoka Dukaj, kao etnički Albanac iz Zatrijepča i Malesije, časno čuvao svoj maternji albanski jezik, njegovu ljepotu, snagu i dostojanstvo, ali da je istovremeno gradio mostove prijateljstva i povjerenja sa svim dobrim ljudima u Crnoj Gori. Njegov rad pokazuje da jezik nije zid među ljudima, nego prostor susreta, razumijevanja i uzajamnog poštovanja.

„Ovakve večeri multikulturalnog tipa izuzetno su važne i neophodne da bismo bili bliži jedni drugima“, kazao je Proročić.

On je dodao da Dukajev rad pripada albanskoj zajednici kojoj je duboko odan, ali i široj kulturnoj i građanskoj Crnoj Gori. Čuvajući svoj albanski jezik i identitet, Dukaj je, kako je istaknuto, istovremeno potvrđivao onu najljepšu sliku Crne Gore u kojoj se različitosti ne potiru, već se prepoznaju kao zajednička vrijednost.

U okviru večeri predstavljena je i monografija „Prvi valovi“, posvećena radu Redakcije Radija Crne Gore na albanskom jeziku. Riječ je o publikaciji koja kroz fotografije, ilustracije, zapise i podatke donosi važno svjedočanstvo o nastanku, razvoju i značaju ove redakcije, kao i o ljudima koji su svojim radom ugrađeni u njeno trajanje.

Govoreći o značaju monografije, Proročić je istakao da je Dukaj kroz rad u Redakciji na albanskom jeziku nekadašnjeg Radio Titograda i kasnije Radija Crne Gore na najljepši način približavao ljepotu albanskog jezika i kulture i onima koji taj jezik ne govore. Time je, kako je naglasio, doprinosio i boljem razumijevanju među ljudima, narodima i kulturama u Crnoj Gori.

„On je na najljepši način predstavio ljepotu i vrijednosti svog albanskog jezika, ali je istovremeno poštovao i čuvao širi jezički, kulturni i građanski prostor Crne Gore“, zaključio je Proročić.

Đoka Dukaj je, govoreći o svom profesionalnom putu, podsjetio da je u novinarstvu proveo tri decenije i da je imao privilegiju da se bavi poslom koji je istinski volio. Njegov novinarski rad bio je usmjeren ka ljudima, događajima i temama koje su obilježavale svakodnevicu, ali i ostavljale dublji trag u zajednici.

„Radio sam u novinarstvu punih trideset godina. Trudio sam se da zabilježim događaje, dešavanja i ličnosti koje su u svoje vrijeme radile, doprinosile i ostavile nešto vrijedno ne samo za današnje, već i za buduće generacije“, istakao je Dukaj.

Posebno se osvrnuo na razgovore sa starijim ljudima, neposrednim učesnicima važnih događaja, čije su iskrene priče predstavljale izuzetno važan izvor za njegov dokumentarni i publicistički rad. Upravo kroz takve priče, Dukaj je nastojao da sačuva ono što bi bez novinarskog zapisa lako moglo biti izgubljeno u protoku vremena.

Tokom večeri podsjećeno je da je Đoka Dukaj rođen 1962. godine u Zatrijepču, u Malesiji. Svoj profesionalni put započeo je u vrijeme razvoja privatnih medija, radeći u Radio Miru, RTV Teuta i RTCG. Kao novinar Redakcije na albanskom jeziku Radija Crne Gore sarađivao je sa brojnim redakcijama, pripremajući reportaže, tematske priloge, informativne sadržaje i priče iz svakodnevnog života.Osim novinarstva, bio je aktivan i u kulturno-umjetničkom životu, naročito kroz rad KUD-a „Besa“ iz Zatrijepča, kao i u Udruženju Karnevali-Koret. Jedan je od osnivača Federacije karnevalskih gradova Crne Gore, u kojoj je dugo obavljao funkciju potpredsjednika.

Važno mjesto u njegovom stvaralaštvu zauzimaju dokumentarne emisije i filmovi. Među njima se izdvajaju dokumentarni serijal „Ruka pomirenja“, posvećen krvnoj osveti na prostorima Crne Gore, Albanije i Kosova, dokumentarni film „Vječnost Bese“, nastao povodom četrdeset godina od umira krvi u Malesiji, kao i filmovi „Na zidu bola“, „Vjeran Bogu i narodu“, „Djela ne umiru“ i drugi.Pored monografije „Prvi valovi“, Dukaj je objavio i zbornik publicističkih radova „Vječnost riječi“. Već sami naslovi ovih knjiga simbolično govore o njegovom stvaralačkom putu: valovi kao glas koji se širi prostorom, riječ kao trag koji ostaje, a vječnost kao ono što nadživi trenutak.

Za svoj rad Đoka Dukaj je dobitnik više nagrada i priznanja, među kojima su Godišnja novinarska nagrada Radija Crne Gore 2016. godine, Godišnja nagrada Glavnog grada Tuzi 2017. godine za doprinos stvaralačkim vrijednostima značajnim za Tuzi i šire, kao i Diploma Društva crnogorskih novinara za poseban doprinos razvoju crnogorskog novinarstva.

Autorsko veče u Narodnoj biblioteci i čitaonici „Njegoš“ bilo je susret sa čovjekom koji je svoj glas ugradio u radio-talase, svoju riječ u novinske stranice, svoju emociju u dokumentarne zapise, a svoju ljudskost u odnose sa porodicom, prijateljima, kolegama, zavičajem i Crnom Gorom.Zato je veče posvećeno Đoki Dukaju na Cetinju potvrdilo da kultura, novinarstvo i javna riječ imaju snagu da povezuju ljude, jezike i zajednice. Ovakvi važni multikulturalni susreti podsjećaju da postoje stvaraoci čiji rad ostaje kao važna spona između naroda, zavičaja, sjećanja i budućih generacija.

 

 

(Autor teksta je publicista i književnik Božidar Proročić)

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Direktorka Vujošević: ZAVRŠEN POJAČAN NADZOR, ODLIČNA SARADNJA SA OPŠTINOM

Đerić: MANJE SIVE EKONOMIJE U ULCINJU, NEMA SELEKTIVNOSTI U NAŠEM RADU

TV CG, Naši u svijetu: HEROJI NJUJORKA IZ ULCINJA