Supsidijarnost je princip koji nalaže da se javne funkcije obavljaju na najnižem mogućem nivou vlasti koji je sposoban da ih efikasno izvrši. Ovaj princip je ključan za efikasno upravljanje i demokratiju na lokalnom nivou. Prema Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, “sprovođenje javnih odgovornosti treba da bude povjerena, po pravilu, vlastima najbližim građanima”.
U Ulcinju, primjena supsidijarnosti omogućava mjesnim zajednicama da se bave pitanjima kao što su stanovanje, zaštita životne sredine i infrastruktura, što doprinosi efikasnijem i odgovornijem upravljanju. Međutim, implementacija ovog principa suočava se sa izazovima, uključujući nedostatak resursa i kapaciteta na lokalnom nivou.
Efikasno učešće građana u donošenju odluka je od suštinskog značaja za demokratiju. Međutim, u raznolikim zajednicama, različiti interesi i nivoi stručnosti mogu uticati na ravnotežu uticaja. Zakus i Lysack (1998) ističu da “različiti interesi i nivo stručnosti mogu narušiti ravnotežu uticaja”.
U Ulcinju, niska participacija građana i poverenje u vlasti predstavljaju prepreke za efikasno učešće. Prema istraživanju CEGAS-a i NVO Punta, i ostlih lokalnih NVO, može se donije zaključak da “građani Ulcinja pokazuju nizak nivo angažovanja u lokalnim pitanjima”.
Sa druge strane, društvena kohezija je važna za kolektivno djelovanje i napredak zajednice. Bellanca (2023) tvrdi da “umjerena društvena kohezija maksimizira kolektivno djelovanje”. Međutim, pretjerana kohezija može dovesti do smanjenja odgovornosti i omogućiti opstanak problema poput korupcije. U Ulcinju, blisko povezane zajednice mogu imati koristi od jačanja odgovornosti i transparentnosti kako bi se osigurao održiv napredak.
Zakonodavni okvir Crne Gore i Statut Opštine Ulcinj pružaju pravni okvir za djelovanje mjesnih zajednica. Međutim, praktične prepreke poput nedostatka transparentnosti i angažmana, ograničavaju njihovu efikasnost. Prema Evropskoj povelji o lokalnoj samoupravi, “lokalne vlasti treba da imaju odgovarajuće administrativne strukture i resurse za obavljanje svojih zadataka”. Mjesne zajednice u Ulcinju suočavaju se sa izazovima poput niskog nivoa građanskog aktivizma, vidljivosti tokom izbornih kampanja i nedostatka transparentnosti. Istraživanja lokalnih nevladinih organizacija ukazuju na “lošu komunikaciju između građana i lokalnih vlasti”.
Kako bi se unaprijedilo funkcionisanje mjesnih zajednica i kako bi one ostvarile svoje potencijal kao participativni mehanizam, potrebno je kreirati profesionalne Savjete mjesnih zajednica i organizovati redovnesastanke, odnosno zborove građana, kako bi se podstakao dijalog i učešće. Nastavno tome, potrebno je povećati transparentnost, tj.unaprijediti izvještavanje i obezbijediti jasne kontakt informacije, te uspostaviti sistem odgovornosti i komunikacije između mjesnih zajednica i lokalne samouprave. Pored toga, usljedtehnloškog razvoja i dinamike života, potrebno je u potpunosti primjeniti tehnologije, odnsono koristiti digitalne platforme za povećanje angažmana, animiranja i konsultacije građana. Uz to, potrebno je u rad mjesnih zajednica uključiti što više mladih i žena, te organizvati više edukativnih aktivnosti o građanskim odgovornostima i građanskom aktivizmu. Na kraju, kao dio društveno odgovornog djelovanja, potrebna je veća saradnja mjesnih zajednica sa NVO, odnosno partnerstvo sa lokalnim organizacijama radi podrške inicijativama.
Implementacijom ovih mjera, mjesne zajednice u Ulcinju mogu ojačati demokratsko učešće i doprinijeti održivom razvoju.Osnaživanje mjesnih zajednica kroz primjenu principa supsidijarnosti i povećanje participacije građana ključno je za razvoj demokratskog društva. Iako postoje izazovi, implementacija preporučenih mjera može dovesti do efikasnijeg i odgovornijeg upravljanja na lokalnom nivou.
