Predlog zakona o morskom dobru, Zakon o izgradnji objekata i o uređenju prostora i Prostorni plan posebne namjene za obalno područje ugrožavaju prava domicilnog stanovništva, udaraju na privatnu svojinu, pa čak mogu da proizvedu i ekskluzivitet u pristupu obali ispred nekih turističkih objekata za period od nekoliko decenija i predstavljaju oruđe centralizacije upravljanja slobodnim prostorom mediteranskog dijela Crne Gore, rečeno je na skupu u organizaciji Sekcije arhitekata-konzervatora Saveza arhitekata Crne Gore koji je prošle sedmice održan u Kotoru.
Tema skupa bile su intervencije predviđene Prostornim planom posebne namjene za obalno područje.
Arhitektica konzervatorka Katarina Nikolić iz Tivta kazala je da se umjesto vizije da se uz podršku opština i države prave manji smještajni kapaciteti, kako bi lokalna zajednica profitirala, nameće pravljenje “ad-hoc” usluga nekim sumnjivim investitorima za hotele za koje ne znamo ni kome će služiti ni što će stvarno nuditi.
„Nije naivno to što su svi zakoni, oni o morskom dobru, o ribanju, planiranju, izgradnki objekata, prava centralizcija. Zar ne vidite da će za dvije godine da ukinu i opštinske sekretarijate za urbanizam. Ovaj Plan u paketu sa svim promjenama znak je da Vlada hoće da drži ključeve Crne Gore, od Boke od Kotora. A ako iko ima oružja kojim bi se moglo boriti, to su Kotor i Boka, jer biti na UNESCO-voj listi to je biti u svjetskoj eliti. To vam daje dovoljno argumenata da lupnete pesnicom o sto. U suprotnom ljudi koji žive ovdje biće “ubijeni” ekonomskim parametrima”, smatra arhitekta Slobodan-Bobo Mitrović.
Učesnica skupa Olivera Doklestić slaže se da je u pozadini priče centralizacija upravljanja slobodnim prostorom mediteranskog dijela Crne Gore. “Upravljanje onim što još nije izgrađeno kako bi se stavilo u funkciju izgradnje (ekonomije). Preostali slobodni prostori namjeravaju se staviti u službu privatnog interesa. Centralizacija se dešava u vidu kandže koja iz Podgorice preko državnih studija lokacije bukvalno napada prostor i jede ga. Lokacije su bivše vojne kasarne ili su od državnog interesa i tu lokalne uprave nikakve nadležnosti nemaju. U suštini ovog Plana je da će centralna kancelarija biti u Podgorici i da će se odozgo uređivati kako i što će se graditi u Kotoru, Tivtu, Budvi, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Lokalne zajednice biće vazali pojedinaca u Podgorici koji će pod imenom Vlade upravljati prostorom – jedinim resursom kojim se još može upravljati u Crnoj Gori.
Ona smatra da su u pozadini Plana Solana, Buljarice, Luštica i Jaz, kao i da se pod interesom slobodnih velikih zona oduzme od privatnika, a država zna kako se to radi.
Predstavnik NVO “Matica Boke” Ivan Starčević smatra da je zbog pomenutih planova “domicilno stanovništvo u Boki u strašnoj opasnosti”. Prenoseći iskustva sa izgradnjom Katari Diara na Plavim horizontima, ističe da se i Kotoru može desiti da se nekom investtoru odobriu zakup na 10- 20 godina. “U tom periodu stanovništvu će biti zabanjeno kupanje ispred tih hotela. Vi ćete dobiti da živite u Starom gardu, ali praktički ste na Njegušima Najveći problem je što se ograničava i ubija jedna resurs, a to je obala i pristup obali. Smatram da treba podržati inicijativu Matice Boke da se u Zakon o morskom dobru unese klauzula: “Morskoj obali svako ima pravo pristupa besplatno pod jednakim uslovima i da nema nikakvih ekskluziviteta odnosno ograničavanja upotreba morskog dobra kako za bilo kog građanina ili onog ko dođe u Crnu Goru”. Nema VIP plaža. Dakle, treba da inicijativa potekne od struke”, kazao je Starčević i podsjetio da je Matica Boke uz pomoć NVO Mogul iz Ulcinja, Jaz – Mrčevo polje, Naše ognjište Buljarice, uspjela da prethodni Predlog zakona o morskom dobru skine sa dnevnog reda. “Ni Zakon o eksproprijaciji nije prošao. I sjutra idemo kod Drobniča u Evropsku komisiju”, poručio je Starčević. On je iznio i podatak kako se u Hrvatskoj čuvaju interesi stanovništva gdje je od 2.000 km obale, 0 % plaza opredijeljeno za ekskluzivitete.
Predstavnik NVO Jaz – Mrčevo polje Dragan Buzdovan smatra da “nije sve tako crno”. “Ove NVO predstavlju pravi primjer kako treba reagovati na problem. Mi smo nalogodavci prvo mjesnim zajednicam, po opštinama, a zatim i Vladi Crne Gore. Oni treba da rade za narod koji ih plaća a ne za neke bjelosvjetske, čast izuzecima, sumnjive investitore. Svijest se mora okrenuti kod naroda jer će nam sve ponijeti. Ohrabruje nas aktivnost NVO, ali opštine treba mnogo više da pruže u interesu svojih stanovnika. U član 6 novog Zakona o morskogm odobru treba da se ugradi varijanta da predstavnici opštine za koju se radi granica morskog dobra imaju pravo veta na određivanje te granice”, predložio je Buzdovan.
