“Crna Gora je veoma važna!” kazao je Berti Ahern, nekadašnji premijer Republike Irske, u razgovoru sa dr Ljudmilom Milom Popović, na nedavno održanom sastanku u Domu lordova u parlamentu Velike Britanije.
Popović je pozvana od strane InterAkcija Savjeta (InterAction Council) i Aherna, kopredsjedavajućeg ove eminentne globalne organizacije koju sačinjavaju nekadašnji predsjednici i premijeri zemalja svijeta uz plejadu istaknutih stručnjaka kaoekspertske podrške. Savjet, koji je osnovan 1983. na inicijativu nekadašnjeg premijera Japana Takea Fukude, je fokusiran na pitanja i izazove iz tri centralna domena: mir i bezbjednost, revitalizacija svjetske ekonomije i univerzalni etički standardi.
Specijalni sastanak InterAkcija Savjeta priredila je baronesa Margaret Džej od Pedingtona (Rt. Hon. Baroness Margaret Jay of Paddington) na temu “Osnaživanje globalnog upravljanja zarad prevencije prijetnji i smanjenja rizika po ljudsku egzistenciju” (Strengthening Global Governance to Prevent Threats and Reduce Risks to Human Existence). Uz Savjet, u duhu intergeneracijskog dijaloga, ko-organizator je bila organizacija mladih lidera, Jedan mladi svijet (One Young World).
Sastanak na visokom nivou je posvećen oznaživanju multilateralne kooperacije zarad rješavanja egzistencijalnih rizika koji prijete čovječanstvu. Ključne teme o kojima se diskutovalo: globalna bezbjednost za ljude i planetu, kooperacija za demokratsku digitalnu transformaciju, globalni etički principi za mir i razvoj, ljudska prava i odgovornosti. Sastanak je nastavak rada na preporukama za obnavljanje povjerenja u multilateralizam sadržanim u Malta Deklaraciji omultilateralnim solucijama za bolju budućnost (The Malta Declaration on Multilateral Solutions for a Better Future).
Kao organizacija koja ima dugu tradiciju iniciranja i osnaživanjauspješnih međuetničkih i međuvjerskih dijaloga i saradnje, Savjet je poznat i po tome što je 1997. pripremio i predložio Ujedinjenim nacijama Univerzalnu deklaraciju o ljudskim odgovornostima, u kojoj su jedne od osnovnih odgovornosti nenasilje i poštovanje života i svih bića.
Sastanak je proizveo odluke i aktivnosti sa globalnim implikacijama. Jedna od vitalnih inicijativa koja je lansirana na sastanku u Vestminsterskoj palati bilo je formiranje Globalnog savjet bezbjednosti mladih (Global Security Youth Council). Mobilizacija mladih zasnovana na univerzalnim pravima i odgovornostima i na uzvišenim humanističkim vrijednostima je prijeko potrebno kvalitetno usmjeravanje društvene energije za pozitivnu transformaciju globalnog društva. To je kako svjetska tako i osnovna preokupacija Crne Gore da zadrži svoje mlade u zemlji time sto će im omogućiti uslove da se ostvaruju, zadovolji njihove egzistencijalne potrebe i osnaži njihoveaspiracije koje im daju smisao postojanju, i da im plemenitu svrhu da doprinose društvu i ostvare svoj puni socio-kulturni i ekono-politički potencijal.
Popović je govorila o pitanjima etičkog liderstva i društvene kohezije kao preduslova za globalnu akciju za mirnodopski i održivi razvoj. Ljudska prava i odgovornosti i društvena kohezija zasnovani na principima interkulturalizma su od centralnog značaja za osnaživanje multilateralizma, kooperacije i opšte ljudske bezbjednosti.
Sastanak u Domu lordova je bila važna prilika da se vrijednosti i vizija interkulturalizma, rad Direktorata za interkulturalizam, kao jedinstvene institucije te vrste na svijetu, kao i model Crne Gore kao zemlje interkulture osnažuju i promovišu kao internacionalna socio-kulturna strategija za unapređenje integracionih procesa, kooperacije i mirnodopskog razvoja.
Osvrćući se na Crnu Goru kao na neobičan i jedinstven primjer,kao i na izuzetne istorijske momente i dostignuća iz njene istorije, Popović je ukazala da zaštitom svog bio diverziteta i njegovanjem kulturnog diverziteta, kao dva vitalna stuba istinski održivog razvoja zemlje, u skladu sa svojim ustavnim smjernicama, kroz interkulturalizam Crna Gora može postati prepoznatljiv model.
Naredna napredna i pozitivna faza razvoja Crne Gore kaodržave socijalne pravde, građanske, demokratske, i ekološke države, koja se tako ustavno odredila još 1991., je upravo kroz njeno afirmisanje kao zemlje interkulture.
– Kroz oznaživanje vrijednosti i praktikovanje principa interkulturalizma, možemo plasirati svoj doprinos unapređenju društvene kohezije i u Evropskoj uniji kojoj stremimo, usljed izazova sa kojim se unija nosi. Iz svog istorijskog iskustva i teško stečenih spoznanja o vrijednosti društvene kohezije, i zbog svoje ključne pozicije na razmeđu Istoka i Zapada, Crna Gore može razviti model suživota, solidarnosti i su-odgovornosti za zajedničku budućnost, koji bi bio znatan doprinos i regionu i široj međunarodnoj zajednici. Crna Gora ne treba više da bude pregovarački čip za potkusurivanje globalnih sila, već pregovarački sto za interkulturalni dijalog, kulturnu diplomatiju i mirnodopski razvoj – istakla je Popović.
Direktorat za interkulturalizam je jedan od ključnih institucionalnih mehanizama za unapređenje društvene kohezije nužno potrebne za kvalitetan razvoj Crne Gore, i značajna demonstracija države da se posveti ovim pitanjima. Ovakav sistemski pristup, koji pruža koncept interkulturalizma, je prijeko potreban za pozitivnu transformaciju društva i za napredak zemlje i svih njenih građana, što je i cilj interkulturalizma.
Kroz interkulturalizam, data crnogorska multikulturalnost se izdiže na viši nivo društvene kohezije za ujedinjeni i jedinstven smjer razvoja Crne Gore kao zemlje interkulture. Jedini lijek multikulturalnom podvajanju i krizi identitetskih pitanja, i jedini plemeniti organizacijski princip i pistup problemima multikulturalizma jeste njegovo oplemenjivanje interkulturalnim razumijevanjem, dijalogom i saradnjom, koji u kranjem vodi upravo uvažavanju i afirmaciji svih tradicija, identiteta i perspektiva koje obogaćuju crnogorsko društveno biće.
– Takva pozitivna vizija i razvojna paradigma zemlje i društva se zasniva na vrijednostima interkulturalizma koje su univerzalna ljudska prava i odgovornosti i univerzalne humanističke vrijednosti koje potiču iz naučnog i duhovnog spoznanja da su sva bića međusobno povezana i međuzavisna“.
Upravo zbog toga se u Direktoratu za interkulturalizam poseban fokus stavlja na jednake odgovornosti uz ljudska prava jer je je odgovornost svakog i svih nas da gradimo bolje društvo za dobrobit svih. Ukazujući na takvu institucionalnu, društvenu i moralnu odgovornost, Popović je izjavila da Crna Gora jeste mala ali je izuzetna i da zato prema njoj, kako njeni građani tako i međunarodna zajednica, svi imamo izuzetnu odgovornost.
