Prošle nedjelje napravljen je izuzetan pozitivni presedan – Vlada je donijela prvijenac Nacionalnu strategiju za interkulturalizam idruštvenu koheziju 2025-2028 Ministarstva ljudskih imanjinskih prava. Time je Crna Gora postala prva zemlja u svijetu u kojoj je kultura interbića sada javna politika!
Proces izrade ove strategije, kao krovne smjernice društvenograzvoja, začeo je i vodio Direktorat za interkulturalizam, i sam novina i prva institucija te vrste do sada u svijetu. Direktorat se bavi socio-kulturnom dimenzijom temeljnih ljudskih prava i ljudskih odgovornosti da bi isti zaživjeli u svijesti svih našihgrađana/ki i postali naša realnost, naš kvalitetniji život.
Interkulturalizam je javna politika kojom se gradi, promoviše i unapređuje kultura interbića, zasnovana na univerzalnim pravima i odgovornostima, univerzalnim humanističkim vrijednostima i univerzalnom znanju, naučnom iduhovnom, da su sva bića međusobno povezana i međuzavisna, precizira dr Ljudmila Mila Popović, Generalna direktorica (v.d.) Direktorata za interkulturalizam.
Time interkulturalizam postulira etički, estetički i ekološki kodnaše kulture – sve što naš život čini časnim, lijepim, zdravim, dostojanstvenim, vrijednim življenja. Kroz interkulturalizam je,tako, kultura interbića i fundament i kruna uzvišenije vizije iprincipa naše države i društva.
Donošenjem Strategije naša država se obavezala da gradi bio-socijalno harmonizovano društvo u kojem su socijalni sistemi usklađeni sa zakonima prirode zarad stvaranja zdravog društva. Do njega se stiže dogovorom i zajedništvom – socijalnom kohezijom koja će rezultirati novim društvenim ugovorom koji će odrediti pravu vrijednost i cijenu svemu. Te vrijednosti treba da odrede i da se ogledaju u svakoj našoj politici – socijalnoj, obrazovnoj, pravnoj, ekonomskoj, saopštili su iz Ministarstva.
Socio-kulturne vrijednosti su zajedničke norme i principi nakojima se zasniva društvo i osnov su za procjenu svih drugih vrijednosti i smjernica. Iz njih proističu prava i odgovornosti koji se utemeljuju i štite u zajednici. Otuda i pravo i obaveza svih nas da štitimo naše ustavne norme i principe i da, na osnovu njih, stvaramo društvenu koheziju – zajedništvo koje nam daje pozitivne zajedničke smjernice za sveobuhvatan napredak irazvoj svakog člana/ce društva i svih nas, ukazuje Popović.
Time je obaveza države da, kao institucija zasnovana nazajednički utemeljenim socio-kulturnim vrijednostima, zaštiti i obezbjedi uslove za ostvarenje smjernica razvoja, univerzalnihprava, uslove za individualna i kolektivna ostvarenja i samoaktualizaciju.
Donošenjem Strategije, Vlada Crne Gore, predvodjena smjernicama iz Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, se sada obavezala da u narednom periodu i dugoročno gradi i štiti kulturu interbića, unapređuje društvenu koheziju, gradi bio-socijalno zdravo društvo u kojem ostvarujemo pravo svakog isvih kako na zdravu prirodnu tako i na zdravu društvenu sredinu.
Strategija za interkulturalizam i društvenu koheziju je nasušna potreba u presudnim vremenima za Crnu Goru i svijet, i predstavlja pozitivan odgovor na izazove u našem društvu ophrvanom podjelama, nepovjernjem, besmislom i tenzijama. Ovo je holistički, sistemski pristup nužnim društvenim promjenama koje vode emancipaciji države i društva, evoluciji društvene svijesti i savjesti, kvalitetnijem životu, zajedništvu za progresivne smjernice razvoja.
Naš napredak je u izgradnji i zaštiti kulture interbića kao javnog dobra. Njen znanosni sistem vrijednosti posljedično ima za centralnu vodilju empatiju. Kultura interbića nosi univerzalne vrijednosti i norme – standard za kvalitetniji zivot, za sve ono sto je univerzalno dobro, lijepo i istinito, sto čini život vrijedan življenja, jer vremena su prolazna a univerzalne vrijednosti vječne i čine naš zivot svrishodnim i uzvišenijim. Crna Gora i sve njene zajednice su uvijek izdizale etiku koja nam je zajednička i univerzalna. To je naš društveni kapital sa kojim treba da uđemo u evropsku zajednicu i kojim treba da istoj doprinesemo, izjavila je Popović.
Sta to znači za našu državu i društvo u presudnim vremenima i ključnom trenutku prekretnice u samoj Evropskoj uniji i na našem putu ka EU?
Takvom samoodgovornošću se poveo i Direktorat za interkulturalizam Ministarstva ljudskih i manjinskih prava da bi svojim radom demonstrirao da je u kritičnim vremenima moguće prepoznati najpogodniju priliku za promjene. Direktoratje osnovan u julu 2022. godine i, za samo nešto više od dvije godine začeća, do sada je ostvario tri godišnje manifestacije za mlade, “Direkt Interkultura Montenegro” 2022, 2023, 2024, čime stremi da izgradi društveni pokret mladih u Crnoj Gori i regionu i poveze se sa globalnim progresivnim pokretima.
Direktorat je koordinirao saradnjom Ministarstva ljudskih i manjinskih prava, Ministarstva vanjskih poslova i Sjever-Jug centra za interkulturalni dijalog Savjeta Evrope na realizacijiprve konferencije Savjeta Evrope u Crnoj Gori na temu etičke pismenosti mladih u digitalnom dobu. Konferencija je rezultirala “Kotorskom deklaracijom” kojom su postavljenje smjernice za digitalnu otpornost mladih na diskriminacije, rasizam i govor mržnje kroz kompjuterske sisteme i za etičke standard u tehnologijama.
U oblasti interkulturalizma, Ministarstvo je kroz prvi ovakav konkurs za NVO-e fondirao 13 projekata u 2024. godini. Direktorat je sada izradio prvu nacionalnu strategiju za interkulturalizam i društvenu koheziju, čime je postavio normativne temelje i smjernice našeg socio-kulturnog razvoja. Proširio je tematski društveno polje i javni diskurs plemenitijimi pozitivnijim terminima javnog govora, razmišljanja, ophođenja i razmjene.
Direktorat je, takođe, pokrenuo inicijativu za međudržavnu komisiju za interkulturalizam sa Sjevernom Makedonijom, i time počinje da osnažuje saradnju sa zemljama u regionu, što osnažuje moralni autoritet Crne Gore da demonstrira i predvodi saradnju i zajedništvo i u regionu.
Crna Gora treba da postane dostojna svoje konstitucije kao prve ekološke države, kao zemlje utočišta i gostoprimstva, građanske, progresivne, demokratske, multikulturalne, zemlje socijalne pravde. Strategija za interkulturalizam i društvenu koheziju2025-2028 nas je sada sve obavezala da imamo institucionalnu i moralnu odgovornost da Crna Gora to realno postane i dobije zdraviji, vedriji i isplativiji brend kao vrijedonosno društvo izemlja interkulture.
