Faktički multikulturalna, Crna Gora svjedoči da upravo ta multikulturalnost može biti njen najveći izazov, eufemistički rečeno, ili njena bolest, direktno dijagnozirano, jer se koristi za produbljivanje konflikta i razdora koji nas sve unazađuju. U Crnoj Gori se, na žalost, multikulturalizam zloupotrebljava jer se pod njegovom glazurom pospješuje podijeljenost koja služi uskoumnim i uskogrudim nacionalističkim interesima. U takvim poigravanjima sa životima ljudi i opstankom zemlje, nacionalistički igrači postaju bliski strateški saradnici u međusobnoj zaštiti svog ekstremizma. Tako služe jedni drugima kao vječita strašila kojim se članovi respektivnih zajednica plaše i tjeraju u izolaciju i ignoranciju svog ostrvskog i ostrvljenog bitisanja. I da pojasnimo, jer ne treba da bude neobaviještenih i neobrazovanih, zloupotreba multikulturalizma, kapitalizovanje straha pod tankim velom uzajamnog poštovanja, je i unosna strategija, profitabilna za biznis nacionalizma.
Ovako, kako sada stoje stvari, u najboljem, ostaju nam samo vjerski praznici i površne čestitke – ti meni, ja tebi. U najboljem, multikulturalizam može služiti održavanju statusa quo pukom tolerancijom. A faktički multikulturalizam može postati najveći društveni kapital Crne Gore ako se unaprijedi i razvije u interkulturalizam, a Crna Gora dobije vedriji brend, isplativiju budućnost i postane zemlja interkulture.
Upravo je za sve nas, ljude, Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava, predvođeno ministrom Fatmirom Gjekom, i ljudski osnaženom od strane istraživača i pisca Mustafe Canke, prepoznalo prijeku potrebu i jedinstvenu priliku za unapređenje međuljudskih odnosa, razvoj ljudskog potencijala, jačanje kolektivnog bića. Socio-kulturne promjene i razmjene zarad kohezije, kooperacije i opšte bezbjednosti u zemlji i regionu su nam prijeko potrebne. Društvena kohezija je od vitalnog značaja za mirniji i prosperitetniji život svih nas; za integracione procese zemlje i regiona; i nužan lijek usred migratornih i tehnološih naleta.
U tom cilju je Ministarstvo 2022. godine osnovalo Direkorat za interkulturalizam, prepoznajući potrebu za kvalitetnom komunikacijom, upoznavanjem, zbližavanjem, i unapređenjem unutarnjih i međunarodnih integracija. Direktorat je kulturni pandan pravnom okviru Ministarstva da bi isti zaživio u nacionalnoj svijesti i savjesti – u individualnom i kolektivnom biću za dobro svih.
Cilj ove društvene i institucionalne inovocije je da harmonizuje socio-kulturnopolje zemljezarad unutarnje kohezije i razvijanja dobrogdruštva za sve zasnovanog na univerzalnim ljudskim pravima i odgovornostima i univerzalnim humanističkim vrijednostima. U tom duhu, osnovne vrijednosti i principi interkulturalizma su:
suživot – naš lijep zajednički život i jedinstvo u raznolikosti,
solidarnost – utemeljena u empatiji koja nam vraća vjeru u ljude, čojstvo
su-odgovornost za zajedničku budućnost – počinje od samoodgovornosti bez upiranja prstom u druge kao krivce za naše manjkavosti; preuzimanje odgovornosti za obaveze kao i za doprinose budućnosti koju dijelimo.
Ovo je ljudski za ljude. Ko ovo ne bi želio – živjeti u miru, sa osjećajem podrške, i raditi zajedno za bolju budućnost? A ako ne želi i sabotira, zašto? Kome se to više sviđa, ili isplati, strah, rat, usamljenost, beznađe? Ljudima?
Direktorat je, za sada, prva državna institucija takvog tipa u svijetu. Kad ima političke volje, sve se može. (Baš onako interkulturalno, u svim svojim različitostima, kako jedan gdin Gjeka i gdin Canka pozovu jednu gđu Popović da izgrade nešto što će pozvati sve ljude da uvide vrijednost zajedništva). Kad čovjek i zemlja imaju viziju, imaju i svrhu i pravac. Kad ima ljudi, ima i svijetle budućnosti. Na nama, ljudima, je da investiramo dobru volju, znanje, zahvalnost što živimo u rijetko lijepoj i darežljivoj zemlji i da zajedno, ljudski čuvamo naš dom – što će reći da vrednujemo sve sa pravim vrijednostima po kojima se blago ne rasprodaje; naša kuća se održava čistom; djeca se uče časnosti i ljubavi prema svim božjim stvorenjima; život je ljepši kad je svima dobro; budućnost naše djece se ne zadužuje; i djeca svih nas se šalju u svijet da bi se oplemenjena vratila sa spoznanjem da jedni drugima pripadamo a svi velikoj interkulturnoj familiji čovječanstva.
Te je tako prva, i sada redovna aktivnost, Direktorata manifestacija posvećena upravo mladima i njihovom stvaralaštvu – Direkt Interkultura Montenegro. Sa motom, “Jedni drugima pripadamo i svi planeti”, Direkt Interkultura razvija ne samo humaniju kulturu – kulturu inter-bića zasnovanu na naučnom i duhovnom spoznanju (da, zajedno inaučnom i duhovnom znanju) da su sva bića međusobno povezana i međuzavisna – već i ekološku svijest i planetarnu pripadnost, kojoj svi upravo doprinosimo svojim diverzitetom.
Razvijanjem takve svijesti i savjesti, Direktorat za interkulturalizam se podjednako fokusura na ljudska prava i na ljudske odgovornosti, kao i na pitanja budućnosti ljudskih prava u digitalnom dobu i prava na bolju budućnost kroz zaštitu dva stuba razvoja Crne Gore, koji će nam se više od svega isplatiti na duže staze – zaštitu našeg bio diverziteta i kulturnog diverziteta u zemlji interkulture, a sve u skladu sa uzvišenom vizijom i ustavnim identitetom Crne Gore kao građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava i, vjerujemo za naše bolje, iskrenog interkulturalizma.
(Autor: dr Ljudmila Mila Popović, v.d. generalna direktorica Direktorata za interkulturalizam)
