Izmjenama i dopunama Prostorno-urbanističkog plana opštine Ulcinj krajem oktobra prošle godine stvorene su sve pretpostavke da ove godine krenu radovi na izgradnji solarne elektrane “Briska gora”.
Tim dokumentom je predviđeno da se zona za izgradnju solarne elektrane poveća za gotovo dva puta, sa prvobitno planiranih 467 na 925,25 hektara, odnosno povećanje kapaciteta tog energetskog objekta sa 118 megavata (MW) na čak 262 MW. Planirana godišnja proizvodnja iznosiće oko 450 gigavat sati (GWh) električne energije godišnje.
„Ova solarna elektrana biće najveća ovog tipa u Evropi”, rečeno je od strane predstavnika konzorcijuma koji će graditi ovaj objekat, finskog Fortuma i Elektroprivrede Crne Gore.
Njegova vrijednost biće oko 200 miliona eura, a očekuje se da će zapošljavati 226 radnika.
“Izgradnjom solarne elektrane na Briskoj gori, Crna Gora daje značajan doprinos borbi sa globalnim klimatskim promjenama i pravi iskorak prema većoj energetskoj efikasnosti i nezavisnosti. Solarna elektrana je elektroenergetski objekat višeg naponskog nivoa, kao što su termoelektrane i hidroelektrane, čija izgradnja dovodi do poboljšanja ukupnog elektroenergetskog sistema Crne Gore”, saopšteno je iz Vlade Crne Gore.
Navodi se i da s obzirom na to da prilikom proizvodnje električne energije nema štetnih produkata, realizacija elektrane neće imati negativnog uticaja na naselja i zaštićena prirodna dobra u kontaktnim zonama kakve su Solana, Velika plaža i Šasko jezero.
Da je riječ doista o ogromnoj elektrani govori sljedeći podatak. Naime, u junu 2020. godine, Hrvatska elektroprivreda je na ostrvu Cres počela da gradi za sada najveću solarnu elektranu u toj državi, instalisane snage 6,5 MW ili za čak 40 puta manjoj nego što će to biti na Briskoj gori.
“Izgradnjom ovakvih kapaciteta Ulcinj postaje centar proizvodnje obnovljive energije u Crnoj Gori, ali i u regionu. Iskustva u svijetu pokazuju da mi, kao lokalna zajednica, možemo ostvariti velike koristi od ovog posla. Čista energije je tu i mi treba da je zgrabimo”, kaže opštinski sekretar za ekonomiju dr Agron Ibrahimi.
To se posebno odnosi na ogromne potencijale za korišćenje sunčeve energije. Naime, prosječno godišnje sijanje sunca (insolacija) u Ulcinju dostiže čak 218 dana. To je više od 2.700 časova godišnje ili dnevno 7,4 časova. U toku ljeta taj pokazatelj je veći za 50 odsto (11.5 časova dnevno).
“Obzirom na te izvanredne mogućnosti i čist solarni potencijal Ulcinj i Primorje, pa i čitava država, sve svoje potrebe za električnom energijom mogu lako i jednostavno zadovoljavati gotovo isključivo od sunca. Posebno ako se zna da se veliki dio struje u našim domaćinstvima koristi za zagrijavanje vode!?”, kaže poznati ulcinjski ekolog Dželal Hodžić.
On smatra da su osnovne prednosti tog sistema pouzdanost, mala potreba za održavanjem, zaštita prirodne okoline, lakoća transporta, početna cijena i stalna dostupnost.
“Tako nešto je od najvećeg značaja za stvarnu realizaciju našeg ustavnog koncepta ‘Crna Gora – ekološka država’. Takođe, indikator da pratimo svjetske trendove, jer je budućnost naše planete zasnovana na obnovljivim izvorima energije, ali i za naše novčanike”, dodaje Hodžić.
Istraživanja pokazuju da je sada jeftinije proizvoditi električnu energiju pomoću obnovljivih izvora nego sagorijevanjem uglja, a predviđanja su da će u narednih 10 godina postati ekonomski isplativije napraviti novu solarnu elektranu ili vjetropark, nego da termoelektrane na ugalj nastave sa radom.
U izvještaju Međunarodne agencije za obnovljivu energiju stoji da je cijena električne energije dobijene pomoću solarnih panela u 2019. pala za čak 82 odsto u odnosu na 2010. godinu. U izvještaju se takođe navodi da se očekuje da će cijena nastaviti da pada tako da će već ove godine iznositi svega 3,9 američkih centi po kilovat-času, što je pad od dodatnih 42 odsto u poređenju sa 2019. godinom.
Veliki pad cijena zabilježen je i kod električne energije dobijene pomoću vjetra, gdje je u posljednjih 10 godina cijena pala za trećinu.
Ibrahimi kaže da bi trebalo pokrenuti široku kampanju i davati podsticaje od državnih i lokalnih vlasti jer građani, „još uvijek ne shvataju važnost implementacije obnovljivih izvora energije u svakodnevni život“. „Cijene solarnih panela na tržištu su dosta niže nego prije nekoliko godina, tehnologija se razvija i troškovi za izgradnju su manji. Dobija se čista energija i nema zagađenja okoline, što je danas jako bitno s obzirom na kvalitet vazduha“, konstatuje funkcioner lokalne uprave u Ulcinju, koji je, inače, doktorirao na temi tzv. pametnih gradova (smart city).
Prema riječima Hodžića, napredak na polju obnovljivih izvora energije brži je nego što su i najveći optimisti očekivali prije 15 godina. “Prelazak na obnovljive izvore više nije samo pitanje progresivnih politika vlada pojedinih država, već čista ekonomska logika. Za Ulcinj to bi moglo da znači – čista energija za novi početak”, zaključuje ovaj ekolog koji je od svojih kolega iz civilnog sektora 2010. godine proglašen “ambasadorom životne sredine“.
A vjetropak na Možuri je počeo sa radom u novembru 2019. godine. Ovaj objekat snage 46 MW, sastoji se od 23 vjetrenjače, od kojih su 13 na teritoriji opštine Ulcinj, a 10 teritorijalno pripadaju Baru.
Investiciju su realizovale malteška državna kompanija Enemalta i kompanina Malta Montenegro Wind Park, a glavni izvođač radova bila je kineska kompanija Shangai Electric Power Engineering.
Kako saznajemo, Specijalno državno tužilaštvo će uskoro podignuti optužnice protiv odgovornih za nezakonitosti u postupku realizacije projekta izgradnje ove vjetroelektrane.
Iz Građanskog pokreta URA su tvrdili da je zbog malverzacija oko Možure ubijena novinarka na Malti Dafne Karuana Galicia, dok su građani Crne Gore oštećeni za 115 miliona eura.
Evropska komisija je zatražila da se u Crnoj Gori sprovede “kredibilna, nezavisna i efikasna istraga u vezi s optužbama za korupciju u ovom slučaju“.
(Mustafa CANKA, Monitor)
