U posljednjih 20 godina u cijelom svijetu postoje izražene klimatske anomalije i ekstremne vrijednosti metereoloških parametara koje su posljedica globalnog otopljavanja i klimatskih promjena
U XX vijeku srednja temperatura na Zemljije porasla za oko 0,6°C, od 70-ih godina za 0,4°C Klimatolozi predviđaju dalji porast zagrijevanja zemlje za nekoliko stepeni do kraja XXI vijeka.
Postoji trend povećanja trajanja toplotnih talasa, tako možemo očekivati da oni sa prosječnim trajanjem od 35 dana budu do 2020. godine povećani na 44 dana.
Klimatske anomalije ogledaju se u : izraženom porastu temperature, izraženim sušnim periodima, toplim talasima i povećanju broja tropskih dana, povećanom indeksu opasnosti od požara, promjeni režima padavina, jakim kišnim serijama, olujnim nepogodama i uraganima. Ove promjene su dijelom i posljedica rastuće koncentracije gasova u atmosferi koji daju efekat staklene bašte(vodene pare, CO2, NO2, O3, metan, halokarbonati).
Uticaj čovjeka na regionalne klime i lokalneekosisteme je dostigao globalne razmjere zbog: brzog rasta broja stanovništva, ogromnog korišćenja energije i resursa zemlje ,međunarodne trgovine, putovanja, itd.Klimatske anomalije najviše su se odrazile na najranjivije sektore, kao što je sektor proizvodnje hrane, vodoprivrede, energetike, saobraćaja, ekologije i zaštite prirode i dr.
U cijelom svijetu, prevalenca nekih bolesti umnogome zavisi od lokalne klime.
Ključni efekti klimatskih promjena su češći:temperaturni ekstremi, promjene u aerozagađenju,dispoziciji alergena, šumski požari, poplave, pješčane oluje, uragani i sl.
Posljedice su brojne: traumatske, infektivne, nutricijske, psihološke, i dr., i one mogu dovesti do ekonomskih problema, migracija stanovništva i konfliktnih situacija.
Uticaj klimatzskih promjena na riblji fond
I u morskim ekosistemima, zapažene su promjene temperature mora, zapravo otopljavanje-tropikalizacija sjevernih djelova Mediterana,odnosno Jadranskog mora.Ovo je uslovilo širenje toplovodnih vrsta riba na sjeveru, u djelove Mediterana koje nijesu ranije naseljvale.Naučno je dokazano postojanje tri nove vrste riba:dva istočno-atlantska migranta, Spheroides pachygaster(riba lopta) i Tolyosursus accus imperialčisis, tzv.carska iglica.Očekuje se ulazak još nekoliko vrsta riba u Jadransko more koje su već naselile Egejsko i Jonsko more.
Prostor Crne Gore je izuzetno ranjiv na meteo situacije koje imaju veliki uticaj na prirodni ambijent , ekološke i industrijsko-infrakstrukturne resurse.
Vulnerabilnost populacije na klimatske promjene zavisi od: gustine naseljenosti, nivoa ekonomskog razvoja zemlje, predhodnog zdravstvenog stanja stanovništva i kvaliteta i dostupnosti javnog zdravstva.
Sada su efekti klimatskih promjenajoš uvijekmali, ali njihova projekcija ukazuje da će se oni progresivno uvećavati u svim zemljama i regionima svijeta.
Od 90-tih godina XX vijeka počelo se govoriti o zdravstvenim rizicima zbog klimatskih promjena ,bilo da su:direktni, zbog promjena vremenskih šablona ili indirektni zbog promjena okoline (promjene u vodi, vazduhu, kvalitetu i kvantitetu hrane, itd.).
Direktne klimatske promjene
Globalni porast temperatureprati porast učestalosti i intenziteta klimatskih ekstrema, bilo da su:
jednostavni -vrlo niske ili vrlo visoke temperature
ili kompleksni – suše, poplave i uragani.
Indirektne klimatske promjene
Indirektne klimatske promjene dešavaju se u ekosistemima(promjene u vodi i vazduhu, kvalitetu i kvantitetu hrane, itd.). U svim tim slučajevima stvaraju se uslovi za povećanje incidence ozbiljnih infektivnih bolesti.
Porast srednje temperature na zemlji omogućava povećanje broja vektora – prenosiocabolesti, a veća vlažnost doprinosi njihovom štetnom djelovanju po ljudski organizam.Komarci prenose malariju, dengu, žutu groznicu i encefalitis.Pored realnog porasta malarije u Africi, očekuje se porast rizika i u Australiji, Indiji, Velikoj Britaniji i Portugaliji.
Toplota u kombinaciji savisokom vlagom, može da produži vrijeme transmisije nekih bolesti : krpelji i Lajmska bolest čije povećanje se očekuje u Kanadi.
Prisustvo Chikungunya insekta – prenosioca virusa koji živi samo u tropskim krajevima, registrovano je skoro u Italiji.
Klimatske promjene mogu uticati i na ekologiju ptičjih influenca virusa, krozmijenjanje migracije ptica iuticaja na preživljavanje virusa van domaćina-ptice.
I nove infektivne bolesti: HIV, hepatitis C, SARS, hantavirus, i dr., su u porastu zbog klimatskih promjena.
Epizode ekstremnih kiša, koje prouzrokuju velike poplave,praćene su: napuštanjem kućapogoršanjem kvaliteta vode i lošijim životnim uslovima .Posljedice su najčešće respiratorne infekcije, posebno pneumonije.
Glodari u poplavama nose rizik od obolijevanja od leptospiroze, tularemije i virusne hemoragične groznice.
Dijarealne bolesti: E.coli infekcije, shigella, tifus, hepatitis A, criptosporidium, giardia, dr.,prate kišne sezone i suše.
Cvjetanje algi- kada je toplo i voda zagađena, prati rizik obolijevanja od kolere.
Klimatske promjene i respiratorna oboljenja
Klimatske promjene najviše utiču na prevalencu i pogoršanja:astme, alergija, rinosinusita, HOBP i plućnih infekcija. Izvjestan uticaj postoji i kod karcinoma pluća.
Promjene kvaliteta vazduha su danas češće i duže traju. Mijenja se koncentracija i distribucija polutanata i ozona u atmosferi. Aerosol zagađivači vazduha (čestice ispod 10 µm u tečnim kapljicama) imaju sposobnost da oksidišu i proizvode slobodne radikale. Gasovi u okruženju, NO2, SO2,O3 su među glavnim uzročnicima oksidativnog stresa u respiratornom sistemu.
Astma, HOBP, plućna fibroza, ARDS i cistična fibroza, su dijelom i posljedica disbalansa u ćelijskom oksidativnom stanju.Aerosol polutani u vazduhu mogu se prenijeti sa velikih udaljenosti, kod šumskih požara ili lokalnih promjena u prirodnim rezervoarima ovih partikula, u pustinjama, prašini crvene zemlje i slično.Dokazano je da postoji pozitivna korelacija između spoljne temperature preko 29°C, porasta relativne koncentracije zagađivača vazduha i smrtnosti kod HOBP.
Procjena je da će u Engleskoj do 2020. g.kod hroničnih respiratornih bolesnika,zbog češćih epizoda smoga, biti 1.500 više smrtnih slučajeva od očekivanih.
Promjene u distribuciji alergena
Klimatske promjene mogu dovesti do produženja ili/i povećanja sezone polena, kao i do promjena u teritorijalnoj distribucijialergena. Porast temperature na sjevernim geografskim širinama nosi rizik širenja staništa nekih biljaka na veća područja i stvaranja alergija u populaciji stanovništva koje ranije nije bilo izloženo tim alergenima.Uragani i oluje izazivaju češćenapade astme zbog većeg prisustva polena i gljivičnih spora u vlažnom vazduhu.
Zaključak
Prirodni i vještački uticaji,a posebno intenzivno miješanje čovjeka u prirodne procese, doprinose klimatskim promjenama koje utiču na ekosisteme i zdravlje ljudskog roda.Vrijednosti statističkih parametara , koji se odnose na periodod 1991.do 2010. godine , prelaze statistički dozvoljene opsjege, tj.odstupaju od statističkih parametara, u odnosu na raniji period.
Tako, kao direktna posljedica otopljenja, javljaju se ekstremne metereološke situacije koje mogu imati hazardni karákter.
Treba napomenuti da je i prostor Crne Gore izuzetno osjetljiv na ekstremne meteo situacije koje imaju veliki uticaj na prirodni ambijent i na industrijsko-infrastrukturne resurse.
