Vlada Crne Gore je digitalizaciju, odnosno uvođenje elektronske uprave, navela u svim svojim strateškim dokumentima kao jedan od najvažnijih ciljeva. Na taj način nastoje se podsticati njegovanje digitalnih vještina, bolji pristup javnim ustanovama, te sistematska edukacija građana/ki.
Kroz ovaj pristup Vlada želi obezbijediti transparentnije, brže i ekonomičnije poslovanje lokalnih administracija kako bi se ne samo štedio novac na papiru, već da bi se građanima štedjelo vrijeme koje bi morali provoditi pred šalterima.
Premijer Duško Marković ocjenjuje da je digitalizacija važan preduslov za razvoj i povećanje konkurentnosti ekonomije i modernog društva. „Ostvaren je značajan napredak, ka podsticanju razvoja inovativnosti, razvoja e-uprave, širokopojasnog pristupa internetu, digitalizacije poslovnih procesa u privredi. To je najbolje ulaganje u budućnost”, uvjeren je predsjednik crnogorske Vlade.
Kako on dodaje, Crna Gora, uz podršku Evropske komisije i u okviru Berlinskog procesa, aktivno radi na realizaciji ciljeva postavljenih Digitalnom agendom Zapadnog Balkana.
Taj projekat pokrenut je prošle godine sa ciljem da se unaprijedi svakodnevica građana na jugoistoku Evrope. Tako, na primjer, unutar agende postoji i ideja smanjenja tarifa za roming u državama regiona.
„Ali, ljudi se povezuju na dubljem nivou nego mašine i oni su zapravo žila kucavica ove revolucije“, kaže generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), sa sjedištem u Sarajevu, Majlinda Bregu.
Istovremeno je Evropska Komisija uspostavila program Digitalna Europa s ukupnim budžetom od preko devet milijardi eura za oblikovanje i podršku digitalnoj transformaciji evropskih društava i ekonomija. Procjenjuje se da će u budućnosti za skoro 90 odsto radnih mjesta biti potrebno posjedovati određene digitalne vještine.
Slučaj Litvanije možda najbolje pokazuje značaj te promjene. Naime, godinama su mladi, obrazovani Litvanci bježali iz svoje zemlje – u potrazi za perspektivom i boljim životom. A onda je litvanska vlada shvatila da budućnost leži u digitalizaciji. Podaci potvrđuju da je uspjela da zaustavi odliv mozgova.
Balkanski barometar za 2020. godinu pokazuje da 80 odsto menadžera na Zapadnom Balkanu smatra digitalne vještine veoma važnim za poslovanje, a 55 odsto firmi u regionu obezbjeđuje neki oblik edukacije radi unaprjeđenja digitalnih vještina svojih radnika.
Inače, premijer Marković se nada da će EU prepoznati napore Crne Gore “koja je predano radila na ispunjenju završnih mjerila za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 10 – Informatičko društvo i mediji“.
Tekst je urađen u sklopu projekta ZA MOJ GLAS U MOJOJ OPŠTINI, koji sprovodi NVO Novi Horizont u partnerstvu sa NVO „Ul info“ i Gradskom bibliotekom Ulcinj, uz finansijsku podršku Ministarstva javne uprave u sklopu programa ,,e-Demokratija – učestvuj, predloži, promijeni”, u oblasti reforme javne uprave. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.