Prof. Ismail ef. Hysaj: PREDBAJRAMSKI DANI I SAVJETI

SmajliP: Nalazimo se u prvih deset dana zu-l-hidždžeta (mjesec hadždža). Možete li nam reći koja je njihova vrijednost?
O: Može se reći da je u islamu koncept svetosti vremena uveliko širi i dublji nego u drugim religijama, jer je vrijeme jedna od najvećih blagodati koju je čovjeku dao Uzvišeni Allah i skoro da ga možemo izjednačiti sa životom, a život je, opet, na samom pijedestalu ljestvice božanskih darova kojima nas Premilostivi i Vječno Živi časti. Pored toga, jedna od najzvučnijih zakletvi u Kur’anu jeste zakletva vremenom, gdje nam se zapravo želi reći da nam je vrijeme (život) dat kako bi, kroz iskrenu vjeru i ogromno zalaganje za dobro, postigli zadovoljstvo, milost, blizinu i ljubav Uzvišenog i Voljenog Allaha.
Ipak, kako vrijeme mjeri ljudske živote i svaka religija ima svoja sveta vremena: vremena u kojima se događaj koji je bio nekada davno „na početku“ ponovo događa, čije proslave izvode iz kolotečine svakodnevnice i uvode čovjeka u jednu posebnu dimenziju svetih doba, svetih dana i sati.
Takvi dani su svakako i prvih deset dana zu-l-hidždžeta, kojima se, prema apsolutnoj većini komentatora Kur’ana, Uzvišeni Allah kune kada kaže na samom početku sure Fedžr: „Tako mi zore i deset noći“. Kada se Allah zaklinje nečim to zasigurno ukazuje na veličinu i svetost toga. To su posebni dani koji su čak bolji od zadnjih deset dana ramazana, iako su noći zadnje trećine ramazana bolji od noći ovih dana.
Dobro djelo u deset dana zu-l-hidždžeta je bolje od dobrog djela u drugim danima. Tako nam bilježi Buhari da se prenosi od Ibn Abbasa, radijaAllahu anhu, da je rekao Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem: „Nema dana u kojima je učinjeno dobro djelo Allahu draže od djela učinjenog u deset dana zul hidždžeta.’’ Upitaše: “Zar ni džihad na Allahovom putu?’ Ni džihad na Allahovom putu osim da čovjek izađe sa svojim životom i svojim imetkom pa izgubi i jedno i drugo – reče on, sallAllahu alejhi ve sellem.“
U jednom drugom hadisu, kojeg bilježi Taberani, Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, nam, ukazujući na vrijednost ovih dana, preporučuje da u njima što više spominjemo (zikr činimo) Uzvišenog Allaha: ”Ne postoje veličanstveniji dani kod Allaha niti dani u kojima su dobra djela draža Allahu od ovih deset (misli se na deset dana zu-l-hidždžeta). Mnogo u njima Allaha spominjite et-tehlilom (izgovarajući La illahe illAllah), et-tekbirom (veličanje Allaha izgovarajući riječi Allahu ekber), et-tahmidom (zahvaljujući Allahu riječima elhamdulillahi).’’
Ovo su dani u kojima su sukusirani svi ibadeti, od kojih su tri specifična baš za njih: stajanje na Arefatu, hadždž i kurban.
„Hadždž“ na arapskom jeziku znači argument, dakle, argument da je čitav čovjekov život zapravo kretanje i putovanje, kako duhovno tako i fizičko, u nadi dostizanja blizine Voljenog Allaha i svetih mjesta kojima su hodili Božiji poslanici, i napose, Allahov posljednji Poslanik i Miljenik, Muhammed, sallAllahu alejhi ve sellem. Tako da i komentatori Kur’ana hadždž nazivaju „upotpunjenje imana“. Hadždž je višemilionski mirotvorački skup, najveći i najhumaniji skup na svijetu i kao takav je, samo srce islamskog tijela.
„Arefat“ je množina riječi spoznaja, što znači da bi u tom danu muslimani, svi isto odjeveni u dva bijela čaršafa, gdje brojnost i jednakost ljudi budi slike Sudnjeg dana, trebali spoznati odakle su došli na ovaj svijet, Ko ih je i zašto poslao, i gdje idu nakon ovoga kratkog prolaznog života. Arefat bi trebao biti dubinska spoznaja ljepote, ali i odgovornosti koja proizilazi iz posljednjih ajeta koji su, upravo na Arefatu, objavljeni Allahovom Miljeniku: „Danas sam vam usavršio vjeru vašu, upotpunio vam Svoju blagodat i zadovoljan sam da vam islam bude vjera.“
I u etimologiji riječi „kurban“ možemo poniknuti u njen istinski smisao, jer ona dolazi od riječi „kurb“ koja znači blizina. Kroz instituciju kurbana svjedočimo blizinu sa Uzvišenim Bogom jer žrtvujemo u njegovo ime a u korist ljudi, sa našom porodicom i rodbinom, sa našim prijateljima i komšijama svih vjera i nacija kojima dijelimo komade kurbanskog mesa i sa kojima se zajedno radujemo.

P: Kako treba iskoristiti preostali mubarek dane, tj. Dan Arefata?
O: Trebamo znati da su ovi dani sezona dobrih dijela i da je kao takvu moramo iskoristiti. Ne znamo i niko nam ne može garantovati da će nam se opet pružiti ista prilika. Ovo su dani pokornosti, pobožnosti, skrušenosti i bogobojaznosti. Osim ibadeta koje je više nego poželjno raditi tokom cijele godine: dove Allahu i molbe od Njega za oprost, dobrovoljni namaz, učenje Kur’ana, spominjanja Allaha (zikr), dijeljenje sadake, pomaganje porodici, rodbini, starim i nemoćnim, djeci i bolesnima… želio bih skrenuti pažnju na posebne ibadete zbog kojih slijedi posebna nagrada.
Post je jedan od najboljih načina približavanja Uzvišenom Allahu. Naročito kada je to sunnet kao u ovim danima jer se kaže u hadise kojeg bilježi Tirmizi: “Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, je postio Ašuru, devet dana zu-l-hidžeta, i od svakog mjeseca po tri dana (bijele dane).” Imam Nevevi kaže da je postiti ovih devet dana jako poželjno.
Posebno treba voditi računa o postu na dan Arefata, za onoga koji nije na hadžu, a još više ove godine kada je dan Arefata u četvrtak, a poznato je da je najbolji post post četvrtkom. Ebu Katada, radijaAllahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, bio upitan o postu na dan Arafata, pa je rekao: ”On briše grijehe za prošlu i narednu godinu.” (Bilježi Muslim i četvorica autora Sunena).
Osim dobrovoljnog zikra karakteristika ovih dana je tekbir-i tešrik, koji se uči nakon svakog namaza počevši sa sabah namazom dana Arafata, a završivši se s ikindijom četvrtog dana Bajrama.
Na kraju bih želio skrenutu pažnju na klanje kurbana što je pritvrđena praksa Allahovog Poslanika, sallAllahu alejhi ve sellem, koju bi trebao da izvrašava svaki imućni musliman. Dovoljno je da glava porodice zakolje jedan kurban za svoju porodicu. Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, je rekao: “Nema Allaha dražeg djela kojeg čovjek može učiniti na dan Bajrama od puštanja krvi kurbana. Zaklana životinja će na Sudnjem danu doći sa svojim rogovima, papcima i runom (dlakom). Kurbanska krv stigne do Allaha (bude primljena kod Allaha) prije nego što padne na zemlju. Zato se i vi radujte kurbanu.”
Ko se približi Uzvišenom Allahu klanjem kurbana, prvom prolivenom kapi krvi kurbana Allah oprašta njemu i njegovoj porodici grijehe. A ko taj dan nahrani vjernika i podijeli sadaku, Allah će ga proživjeti na Sudnjem danu bezbijednim i mizan-vaga će mu biti teža dobrima djelima od bilo kakvog brda na zemlji.

P: Koji je Vaš savjet vjernicima?
O: U ovom svom kratkom savjetu želim se osvrnuti na ajet iz sure Fedžr, čije smo prve ajete već spomenuli, kao ajete u kojima se Uzvišeni Allah kune ovim danima u kojima se nalazimo. U dvadeset četvrtom ajetu ove sure Allah govori o čovjekovom kajanju na Sudnjem danu: „Kamo sreće da sam se za ovaj život pripremio!“ Tada će se kajati i griješnici i vjernici: griješnici što nisu prije povratili Uzvišenom i Premilostivom Allahu, a vjernici što još više nisu dobra činili, jer Poslanik, sallAllahu alejhi ve sellem, kaže: „Kada bi čovjek čitav život proveo na sedždi, na Sudnjem danu će mu se učiniti malo, pa će poželjeti da se vrati na dunjaluk da još više pojača kako bi više zaradio sevapa.“ Molim Onoga koji nam je bliži od žile kucavice da naše duše učini onim koje su spomenute u posljednja četiri ajete ove sure, a to bi trebao biti naš cilj na ovome svijetu: “O ti smirena dušo, vrati se Gospodaru svome zadovoljna a i On tobom zadovoljan, pa uđi među robove Moje, i uđi u džennet moj!“
Neka nam ovi blagoslovljeni dani vrate vjeru, nadu i međusobno povjerenje,
neka među nama nestane straha, zlobe i zavisti, neka nam zajedništvo i jedinstvo otvore vrata dobra, kako bi spoznali da je tajna uspjeha na oba svijeta iskrena vjera i plemenito djelo.
Svima vam od srca želim srećan predstojeći kurban-bajram, moleći Voljenog Allaha za vaše zdravlje, blagostanje, prosperitet i uspjeh u životu i radu, kao i svako dobro ovog i budećeg svijeta!!! Urime Bajramin!!! Bajram šerif mubarek olsun!!!
(Intervju sa profesorom u Medresi “Mehmed Fatih” i imamom Omer-Bašine džamije u Starom Baru napravila je mualima Sanela Vukić)

Leave a Reply

Your email address will not be published.

KONCERT “ZAUSTAVITE RAT – NDALENI LUFTËN”

Dabović o izgradnji džamije u Štoju: DA JE PLAN BIO DONEŠEN, DO NEMILOG DOGAĐAJA NE BI NI DOŠLO

Për shkak të motit: PANAIRI I ARTIZANËVE DO TË MBAHET NË SALLËN E SHKOLLËS SË MESME

CEDIS: U PONEDJELJAK I UTORAK BEZ STRUJE DIO OPŠTINE ULCINJ
CEDIS: U PONEDJELJAK I UTORAK BEZ STRUJE DIO OPŠTINE ULCINJ

Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) je Portalu Ul-info saopšteno da će u ponedjeljak i utorak, 4. i 5. jula, bez struje ostati sljedeća naselja: u ponedjeljak: -u terminu od 10:30 do 13:00

Centar za kulturu: U UTORAK POČINJE 35. “LJETNJA SCENA”
Centar za kulturu: U UTORAK POČINJE 35. “LJETNJA SCENA”

Iz Centra za kulturu saopšteno je da će u utorak 5. jula biti svečano označen početak „Ljetnje scene – Ulcinj 2022“. Otvaranje ovog festivala predviđeno je na Velikoj skeli, ispod zidina Starog grada,

Podgorica: DRŽAVA VLASNIK SOLANE, AKCIONARI SPREMAJU TUŽBE
Podgorica: DRŽAVA VLASNIK SOLANE, AKCIONARI SPREMAJU TUŽBE

Zemljište Solane, skoro 15 miliona kvadrata, upisano je ove sedmice u katastru kao vlasništvo države Crne Gore, piše “Dan”. Stečajni upravnik Solane Žarko Ostojić kazao je tom listu da će se žaliti nadležnim

Nikad brže do keša!
Nikad brže do keša!

Vikend vrtoglavih poklona   Stižu pokloni dobrodošlice – BEZ DODATNIH USLOVA – Registruj se na meridianbet.me i na poklon osvajaš 10eur bonusa za sportsko klađenje i 100 besplatnih spinova

TO: NA ULCINJSKOJ RIVIJERI BORAVI PREKO 15 HILJADA TURISTA
TO: NA ULCINJSKOJ RIVIJERI BORAVI PREKO 15 HILJADA TURISTA

Prvog dana jula ove godina na ulcinjskoj rivijeri odmara 15.097 gostiju, saopšteno je iz Turističke organizacije. Kako se navodi, više od trećine gostiju je u hotelima, odnosno 5.300, dok je u odmaralištima