Energetska tranzicija može biti uspješna i manje bolna samo ako se u nju uključe svi akteri društva, a prije svega, građani i privreda, koji će i podnijeti najveći teret reformi. Ako je uz to pokretač tih promena državna elektroprivreda, kao što je to slučaj u Crnoj Gori, sa Elektroprivredom Crne Gore, onda imamo situaciju u kojoj istinski svi dobijaju.
Projekat Solari za instaliranje solarnih panela na krovovima domaćinstava i privrede, koji je osmislila Elektroprivreda Crne Gore (EPCG), ide korak dalje od samog pokretanja energetske tranzicije u jednoj zemlji i u okviru jedne državne energetske kompanije. Ovim programom se započinje energetska tranzicija na održiv način, a to znači kroz uključivanje građana i privrede, kako bi se svima olakšalo da prođu kroz promjene.
Osnova modela EPCG je omogućiti građanima i privredi da proizvode zelenu energiju za sopstvenu potrošnju i postanu prozjumeri. Na taj način oni u praksi vide što konkretno znači dekarbonizacija jer koriste samo zelenu energiju, ali i šta znači demonopolizacija i demokratizacija energetike jer smanjuju svoju zavisnost od velikih energetskih kompanija i postaju igrači na tržištu energije.
Građani i privreda u praksi mogu da vide šta je energetska tranzicija, a EPCG povećava proizvodnju najtraženije robe u energetskoj krizi.
EPCG, na drugoj strani, uči kako se razvijaju projekti za korišćenje obnovljive energije i obezbjeđuje dodatnu proizvodnju struje, najtraženije robe u vremenu energetske krize. Ta nova proizvodnja će joj omogućiti da smanji uvoz odnosno poveća izvoz, što su uštede i prihodi koji se mjere desetinama miliona eura.
Crna Gora na ovaj način ne samo da pokreće promjene koje su neminovne, dijelom i zbog toga što su obaveza prihvaćena Sofijskom deklaracijom da će region postati klimatski neutralan do 2050. godine, već uspijeva i da dijelom nadoknadi izgubljeno vrijeme.
Energetska kriza, koju najviše oslikava rast cijena struje za pet, šest sedam i više puta, i mogući problemi u redovnom snabdijevanju, samo su dodatno povećali značaj projekta Solari, i to tako što su pojačali motivaciju građana i privrednika. Mnoge promjene kao što su one koje nosi energetska tranzcija, a posebno one teške, lakše je sprovesti ako postoji motivacija, i to ona finansijska.
Moglo bi se reći da Crna Gora ima prirodne pogodnosti za korišćenje zelene energije. Solarni potencijal zemlje je jedan od najvećih u Jugoistočnoj Evropi. Ulcinj, na primjer, ima više od 2.700 sunčanih sati godišnje. U Njemačkoj broj sunčanih sati je od 1.000 do 1.200, a već su izgradili solarnih elektrana snage 50 GW sati.
Imajući sve to u vidu, EPCG je odlučila da domaćinstvima i firmama ponudi instaliranje krovnih solarnih elektrana, tako što će ova kompanija obaviti cio posao – uzeti kredit od oko 30 miliona eura za finansiranje radova, nabaviti opremu i instalirati je po sistemu „ključ u ruke“.
Domaćinstva i privreda dobijaju krovnu solarnu elektranu koju otplaćuju u ratama manjim od njihovog mjesečnog računa
Građani poslije toga moraju da otplate investiciju u mjesečnim ratama u narednih pet do deset godina, s tim da ta rata neće biti veća od njihovog prosječnog računa za struju. Kada se završi otplata, električna energija za potrošača, kako kažu u EPCG, postaje gotovo besplatna.
Za prosječnu krovnu solarnu elektranu od 6 kW potrebno je odvojiti oko 6.000 eura i još organizovati izradu projekta i instalaciju.
