Dugotrajni toplotni talas u našem regionu oborio je mnoge temperaturne rekorde, pa i one u našem Jadranu. Sredinom prošlog mjeseca temperatura mora kod Ulcinja je nekoliko dana prelazila 27 stepeni Celzijusovih. To je za oko tri stepeni više nego što je prosječna temperatura mora u julu u ulcinjskom akvatorijumu.
Idealna temperatura za kupanje na otvorenom moru je od 22 do 25 stepeni, dok se sve iznad toga smatra izuzetno toplom vodom, koja je karakteristična za Karibe.
Prema ocjenama eksperata, još veći problem od toplote površinskog dijela mora je to što se posljednjih nekoliko decenija Jadran zagrijao za čitav stepen na dubini od 200 do 800 metara, odnosno između crnogorske i italijanske obale, u tzv. Južnojadranskoj kotlini.
Zagrijavanje Jadrana i Mediterana uticaće svakako na češće pojave pijavica, grmljavinskih oluja, pa čak i takozvanih sredozemnih ciklona i brzoširećih požara, što smo takođe imali prilike da doživimo ove sezone.
Podaci Instituta za more i priobalje Univerziteta u Dubrovniku pokazuju da je od 2011. godine počelo brže zagrijavanje Jadrana, što dovodi do promjena njegove flore i faune. Naime, oko 20 odsto vrsta u Sredozemnom moru je u opasnosti od izumiranja, dok je istovremeno Jadran postao bogatiji za više od 20 novih životinjskih vrsta, najviše meduza.
Ranije je voda u našem moru bila slađa nego u Sredozemnom, jer je bilo dosta rječnih pritoka i kanala, kojih je sada sve manje, pa su preko Sueckog kanala ovdje stigle tropske životinjske vrste.
I dok ribama, za sada, ne smetaju visoke temperature mora, jer mogu da pobjegnu u dubinu, korali i morski sunđeri su najugroženiji.
No, to je sigurno jedan od razloga što se u posljednje vrijeme manje ribe lovi u našem moru, jer je znatno smanjena efikasnost postojećih ribolovnih naprava. To se posebno odnosi na našu ribarsku flotu koja se sastoji od manjih plovila i koja, sljedstveno tome, lovi u blizini obale i u plićim područjima. Dakle, autohtone ekonomske vrste riba su se izmjestile, a nove nijesu postale komercijalne, pa se ugostitelji i njihovi gosti na našem Primorju moraju dovijati i zadovoljavati uglavnom ribom iz ribnjaka ili iz uvoza.
Aleksandar Joksimović iz Instituta za biologiju mora u Kotoru kaže da svjedočimo tropikalizaciji Jadranskog mora, pratećoj smjeni biodiverziteta, ali i izraženim kolebanjima klime. “Ovo je ljeto bez maestrala, rekordnih temperatura vode, te invazivnih vrsta koje zauzimaju staništa domaćih riba i rakova, što sve ukazuje da Jadran nije isti kao prije deceniju i po. Zbog visokih temperatura i pojačanog isparavanja, nije isto ni nebo nad Jadranom”, tvrdi Joksimović napominjući da promjene već živimo i da će one biti sve izraženije.
