Moderno maslinarstvo zahtjeva stalnu edukaciju i praćenje trendova. Jer, maslinarstvo je sada ne samo mukotrpan rad i posvećenost, već i nauka.
Nakon decenija zapuštenosti naši maslinari su najviše naučili od svojih hrvatskih kolega. Odlazili su na njihovu poznatu manifestaciju „Noćnjak“, odakle su se često vraćali sa medaljama i priznanjima, ovdje su držali predavanja i praktične obuke poznati hrvatski eksperti, čitali su se stručni časopisi „Maslina“ i „Maslinar“.
Naravno, pomoć i podrška je stizala i sa druge strane Jadrana, iz Italije, posebno na početku revitalizacije ove privredne grane. Podsjetimo se da su Italijani poklonili mlin našem Udruženju maslinara.
U okviru prekograničnih IPA projekata kreirana je zajednička baza podataka o maslinarskoj proizvodnji za Crnu Goru, Hrvatsku i BiH, a saradnja se sve više ostvaruje i sa Albanijom.
U svim ovim državama razumije se potreba povezivanja maslinarstva i turizma, što je posebno izraženo u Istri. Od njih se najviše može naučiti, jer je već 16 godina zaredom ova hrvatska regija među najboljima na svijetu (osam puta na prvom, osam puta na drugom mjestu!). Istarska Županija je dala velike podsticaje u uspostavljanju maslinarskih puteva, kao i za izgradnju i opremanje objekata za degustaciju i prodaju maslinovog ulja. U tu mrežu su uključeni proizvođači autohtonih proizvoda, što daje jedinstvenu ponudu Istre. Takođe, postoji županijski Fond za razvoj poljoprivrede i agroturizma Istre, te direktna „de minimis“ podrška malim poljoprivrednicima.
Sve je to uticalo da se u Flos Olei, svojevrsnom atlasu svjetskog maslinarstva, zaključi da “aktuelni pregled maslinarstva u Hrvatskoj ukazuje na veliki inovativni podsticaj sa stanovišta uzgajanja i proizvodnje te odlučujući kvalitativni rast finalnog proizvoda”.
To bi trebalo da bude pouka za sve na istočnoj obali Jadrana, jer smo doista mali ne samo na planetarnom, već i na evropskom nivou.
Tako, na primjer, italijanska industrija maslinovog ulja ima mrežu od oko 620.000 proizvođača i 4.240 mlinova. Potrošnja maslinovog ulja u toj zemlji iznosi oko 440 hiljadatona godišnje, što je ekvivalent od 7,5 litara po osobi. Najveći svjetski proizvođač maslinovog ulja je Španija, u kojoj je prošle godine proizvedeno 1,4 miliona tona.
S druge strane, proizvodnja maslina u Crnoj Gori varira, i to u rasponu od 550 do 800 tona na godišnjem nivou, dok se ukupna količina proizvedenog maslinovog ulja kreće između 250 i 400 tona.
Stoga je formula za uspjeh naših maslinara uz trud i podršku nadležnih organa – saradnja i kvalitet. Istarski župan Boris Miletić s pravom ističe da “svijetu konkurišemo vrhunskim kvalitetom, jer smo premali da bismo bili prosječni“.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta Maslinarski turizam – nova niša turističke ponude, promocije i održivog razvoja Ulcinja, koji finansira Ministarstvo kulture i medija, iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost NVO „Ul info“ i ne mora nužno odražavati stavove Ministarstva.
