Na početku Velike plaže, na prostoru od oko 81.000 metara kvadratnih, biće sagrađena ribarska luka, objavio je početkom godine Portal Ul-info.
Kako se navodilo u informaciji, ona će biti mještovite namjene, odnosno imaće 60 ribarskih vezova i 31 turistički.
Sredstva za ovaj projekat obezbjeđena su iz programa MIDAS 2 sa Svjetskom bankom još 2018. godine.
A Ulcinju se svi slažu da se tek sa izgradnjom luke stvaraju preduslovi da ova grana dobije na zamahu, odnosno zasluženo mjesto u ulcinjskoj ekonomiji.
Jer, i ribari ističu da ljude koji su spremni da ulažu u ribarstvo treba stimulisati i podržati.
Predsjednik Udruženja profesionalnih ribara Ivo Knežević smatra da su potrebni povoljni krediti sa grejs periodom od minimalno dve godine, sa prihvatljivim kamatama, donacije evropskih fondova za razvoj, učešće države da bi se obezbedila nova plovila i oprema.
Kako dodaje, da bi ribarstvo doživjelo preporod, treba promijeniti i zakonodavstvo.
“Nama država naplaćuje PDV 19 odsto na ribu, a mi bi, kao poljoprivredni proizvođači, trebalo da imamo PDV od sedam odsto, ili da budemo oslobođeni ovog poreza. Država bi morala da nam omogući neke povlastice kako bismo mogli da opstanemo“, kaže Knežević.
Prema riječima hroničara Ulcinja Ismeta Karamanage, naša orijentacija u budućnosti treba biti hrana iz mora. “Ona izaziva dugovječnost. Glavni akteri u svemu tome treba da budu naši ribari“, kaže on i dodaje: „Morsko ribarstvo će donijeti ekonomske koristi Ulcinju, kroz stvaranje prihoda iz radnog odnosa, uz obezbjeđivanje novih izvora hrane za lokalno stanovništvo, turiste i za izvoz. Čvrsto vjerujem da će Ulcinj, svojim specifičnostima i tradicionalnim osobenostima koje su razvijane vjekovima, dati vrijedan doprinos bogatstvu crnogorskog ribarstva“.
No, sigurno je da je veoma veliki posao pred svim onima koji učestvuju u ovom procesu, prije svega pred ribarima, koji su, kao i tokom čitave istorije, uglavnom prepušteni sebi samima. Tek u posljednje vrijeme primjetni su napori na njihovoj edukaciji, kao i sporadična podrška, ali to ne mijenja generalni zaključak koji se konstatuje i u izvještajima Evropske komisije.
Trenutno u Jadranu postoji preko 450 različitih ribljih vrsta iz 139 familija riba, a taj broj neprestano raste, prije svega zbog globalnog zagrijavanja. Tako je, na primjer, već deset godina u Ulcinju populaciju uspostavio plavi rak, koji, kako tvrde u kotorskom Institutu za biologiju mora, za razliku od drugih invazivnih vrsta morskih organizama predstavlja novi potencijal za izlov i komercijalno korišćenje.
Još veći potencijal za zaradu je tzv. staklasta jegulja, koja je nekada nastanjivala ovo područje. Nestala je nakon što je početkom devedesetih godina prošloga stoljeća došlo do onečišćenja Bojane, kanala Port Milena i znatnog dijela ulcinjskog podmorja.
„Kilogram ove vrste ribe staje danas na svjetskom tržištu oko hiljada eura“, kaže čelnik ekološke organizacije „Zeleni korak“ Dželal Hodžić i ističe da bi se da bi se samo od izvoza staklaste jegulje mogao pokriti deficit Crne Gore koji postoji u uvozu ribe i koji na godišnjem nivou iznosi preko devet miliona eura.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta promocije potencijala poljoprivrede i turizma u opštini Ulcinj, koji finansira Ministarstvo kulture i medija, iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost NVO „Ul info“ i ne mora nužno odražavati stavove Ministarstva
