U svemiru sve komunicira. Tako i djeca, od rođenja komuniciraju prvo sa svojim roditeljima, a potom sa ljudima iz svoje najbliže okoline. Kako odrastaju tako se susreću sa različitim ljudima koji koriste dječiji maternji jezik, a potom i neki drugi iz svoje okoline, a korišćenjem digitalne tehnologije susreću se sa engleskim i drugim jezicima.
Odrastanje u dvojezičnoj sredini je izuzetna prednost za djecu, jer pojačava njihove kognitivne ili saznajne sposobnoti, otvorenost uma i otvara vrata efikasnom usvajanju jezika. Takva djeca razvijaju svoj mozak za osnovne vještine kao što su razmišljanje, učenje, zaključivanje, čitanje, pamćenje i generalno obraćanje pažnje na stvari i svijet oko sebe. Svi ovi kognitivni benefiti utiču pozitivno na usvajanje vještina jezika.
Mnoga istraživanja su pokazala da dvojezičnost poboljšava izvršne funkcije poput pažnje, radne memorije i sposobnosti rješavanja problema. Ova kognitivna fleksibilnost im omogućava lako prelazak između jezika, olakšavajući glatko razumijevanje engleskog jezika.
Njihovi mozgovi su prirodno pripremljeni za učenje jezika, čineći proces usvajanja novih riječi i gramatičkih struktura mnogo efikasnijim.
Djeca koja su izložena višejezičnosti od najranijeg djetinjstva imaju otvorenije ponašanje prema jezičkoj i kulturnoj različitosti. Oni imaju širi pogled na svijet i prihvataju različite perspektive sagledavanja svijeta oko sebe. Ovakva otvorenost se proširuje i na učenje novih jezika čineći ih pristupačnijim i prilagodljivijim posebno kada uče engleski jezik. Oni lako prihvataju izazove savladavanja novog jezika i manje se plaše grešaka, što stvara pozitivno i efikasno okruženje za učenje.
Za djecu iz dvojezičnog okruženja, učenje engleskog jezika postaje prirodno proširenje njihovog jezičkog repertoara. Oni već posjeduju sposobnost razlikovanja između jezika, što im omogućava razumijevanje karakterističnih elemenata engleskog jezika.
Pored toga, fonetska različitost koja je prisutna u dvojezičkim sredinama može pomoći njihovim vještinama izgovora, čineći ih vještijim govornicima.
U mom slučaju većina djece govori bolje engleski jezik nego drugi jezik (albanski ili crnogorski) iz svoje okoline. Na primjer, kada se čuje smijanje na času, na moje pitanje čemu se smiju, javljaju se ona djeca koja jako dobro koriste vještine engleskog jezika i prepričavaju događaj i na taj način postaju pravi mali prevodioci, a ja ostanem fascinirana njihovim vještinama i mogućnostima korišćenja engleskog jezika koji su naučili konzumiranjem digitalnih tehnologija i socijalnih mreža kroz razne interaktivne igrice, aplikacije za učenje jezika, slušanja priča. Digitalno doba je odigralo glavnu ulogu za učenje engleskog jezika pružajući mnoštvo resursa i platformi koje odgovaraju različitim stilovima učenja.
Istraživanja su pokazala da su velike prednosti dvojezičnosti: lakša i brža sposobnost učenja novih riječi, brže učenje ritmičkih pjesmica, veća sposobnost korišćenja jezičkih informacija na nov način, lakše rješavanje problemskih situacija, veće sposobnosti imitacije gestova i glasova, brže i lakše učenje u toku kasnijeg školovanja i što je najbitnije lakše uspostavljanje komunikacije sa drugim ljudima, sa svojim vršnjacima, komšijama, nastavnicima…
Učenjem jezika djeca postaju otvorena za drugog i drugačijeg, postaju prave male poliglote koje prihvataju različitosti na lak način. Postaju istinski interkulturalisti.
(Autorka teksta, Semra Dobardžić, je profesorica englesnog jezika u Ulcinju)
