Desni krak rijeke Bojane više se ne uliva u Jadransko more čime je Ada Bojana, čuveno ostrvo i prirodni biser, prvi put od 1882. postalo poluostrvo, kao posljedica prirodnih procesa ali i ljudske nebrige.
Tako je ono na šta su danima ekolozi i ribari iz Ulcinja upozoravali postalo stvarnost.
Zaustavljen je tok rijeke a to područje trenutno je poput močvare u koju se iz obližnjih preko 570 montažnih kućica i restorana izliva kanalizacija i ostali otpad.
Nadležni organi još nijesu izašli na teren, kao ni mehanizacija koja bi prvo trebalo da prokopa put rijeci do mora, a potom od raznog otpada očisti račvu gdje se Bojana dijeli na desni i lijevi rukavac.
Kada se može očekivati početak radova?
“Mislim da će već sjutra mehanizacija biti uključena i to je skoro 100 posto sigurno i da će se to pročistiti za nekoliko dana. Osim nas u to će biti uključeni Opština Ulcinj i Morsko dobro, svi oni činioci koji iz dijela svoje nadležnosti utiču da se taj problem riješi”, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) direktor Uprave za vode Damir Gutić.
Ulcinjani godinama upozoravaju da račva gdje se tok Bojane dijeli na lijevi i desni rukavac predstavlja glavni problem zbog prirodnih nanosa, uglavnom granja i stabala ali i zbog ljudskog nemara, odnosno nekontrolisanog istovara šuta, pijeska i ostalog građevinskog materijala kao i smeća. Taj problem je uz slabiji dotok vode iz Drima, veliki broj dana bez kiše doveo do toga da ušće Bojane u more presuši.
Kako za RSE kaže direktor Morskog dobra Predrag Jelušić, čišćenje tog dijela je u nadležnosti Uprave za vode.
“Račva nije održavana, odnosno čišćena od 2011. godine, dakle šest godina a to nije bilo u nadležnosti Morskog dobra nego Uprave za vode u kojoj su nam rekli da zbog nemanja sredstava u budžetu nijesu bili u mogućnosti to da rade. Naša mehanizacija će u subotu biti na tom dijelu i mi ćemo učiniti ponovo da Bojana bude plovna prema moru. No, to nije dugoročno rješenje već ga treba tražiti na mjestu gdje problem i nastaje, a to je na račvi”, ističe Jelušić.
I u Opštini Ulcinj najavljuju rješavanje problema na Bojani.
“Postoji čitav elaborat šta treba da se uradi pogotovo na račvi, da bi to bilo dugoročno rješenje da bi se to otčepilo. Takođe, treba vidjeti koliko montažni objekti doprinose slabijem protoku vode na ovom dijelu”, kaže za RSE Gradonačelnik Ulcinja Nazif Cungu.
Ekolog iz Ulcinja Džalal Hodžić kaže da su u lancu odgovornosti za to što se desilo Bojani i Uprava za vode i opština i Morsko dobro.
Ističe da su posljedice onoga što se juče dogodilo nesagledive i prijete da unište ekosistem tog dijela Bojane i turizam na tom području.
“Ukoliko se sada ne pročisti taj dio tu se onda bukvalno stvara obična septička jama jer je tu preko 500 objekata , plus restorani i tu više nema protoka rijeke , uz postojeći neriješeni problem kanalizacije. Tu se stvara i veliki problem živog svijeta i njegove ugroženosti u postojećim okolnostima. To može da bude izvor zaraze i to stvara jako loš imidž prema Ulcinju kao turističkoj destinaciji kao i prema cijeloj Crnoj Gori”, ocjenjuje Hodžić.
Novinar iz Ulcinja Mustafa Canka podsjeća da su stotine hiljada turista dolazili i da dalje dolaze na Adu zbog autentične prirode za koju su mnogi strani i domaći stručnjaci ustvrdili da je zbog brojnih specifičnosti jedinstvena na istočnom Mediteranu.
“Svi oni koji su ikada bili na Adi ili su je samo vidjeli na fotografijama, da ne govorimo o onim ljudima koji su je doživjeli, znaju da je to raj na zemlji. To parče koje je priroda stvorila nama je dato na čuvanje, na lijep odnos prema tome. Očito mi tome nijesmo dorasli, ne znamo time da upravljamo, da čuvamo i održavamo. Mi nijesmo dostojni toga i priroda nam to oduzima”, ocjenjuje Canka.
Kada je ušće Bojane u Jadransko more presušilo to je izazvalo nepodijeljeni šok onih koji tamo žive i rade poput Valentine Bogojević ili su jednostavno zaljubljenici u Adu Bojanu kao što je Podgoričanka Enisa Harović (Kliknite na play da bi odslušali tonski zapis):
