Političke partije tri manjinska naroda u Crnoj Gori, Bošnjaka, Albanaca i Hrvata, najavile su zajedničko djelovanje”na svim nivoima”u vezi sa važnim političkim pitanjima u državi. Takva praksa uočljiva je od oktobarskih, parlamentarnih izbora kojima je predstavnicima manjinskih naroda otvoren manevarski prostor da snažnije utiču na političke procese u zemlji.
Lideri stranaka manjinskih naroda koje dijele vlast u Crnoj Gori dogovorili su saradnju u vezi sa važnim ustavnim promjenama i zakonskim projektima. Najavljen je i nastavak saradnje na svim pitanjima bitnim za unapređenje položaja manjinskih naroda u zemlji. Naši sagovrnici iz Force i Bošnjačke stranke, koje dijele vlast sa DPS-om i SDP-om, sem konstatacije i stava o nužnosti saradnje ostali su neodređeni i nedorečeni na pitanje da li se može govoriti o osmišljenoj strategiji i taktici zajedničkog djelovanja.
“Albanske stranke moraju čvršće sarađivati i na taj način ćemo lakše ostvariti naše političke ciljeve”, kaže Genci Nimanbegu iz FORCE.
“Manjinske partije treba da sarađuju, nezavisno od sadašnje konstalacije snaga u Crnoj Gori. To je važno zbog nekih budućih odnosa”, ističe Suljo Mustafić iz Bošnjačke stranke.
Manjinske partije su nedavno otvoreno iskazale nezadovoljstvo provođenjem koalicionog sporazuma sa najačom partijom u izvršnoj vlasti, Demokratskom partijom socijalista, posebno u dijelu koji se odnosi na njihovu zastupljenost u državnoj upravi.
Funkcioner Force i poslanik te partije Genci Nimanbegu sada, međutim, ocjenu provođenja tog sporazuma prepušta stranačkim organima. “Neke stvari smo ostvarili, neke nijesmo. Naravno da ćemo tražiti da se neke stvari ostvaruju u maksimalnom obimu tako da pitanje zadovoljstva ili nezadovoljstva postojećim stanjem ja ne bih komentarisao. To bih prepustio partijskim organima”, rekao je on.
Manevarski prostor
Određenji je potpredsjednik skupštine iz redova Bošnjačke strake Suljo Mustafić koji za Radio Slobodna Evropa kaže, da njegova partija nije zadovoljna „načinom i dinamikom provođena koalicionog sporazuma,” koji predviđa poboljšanje statusa manjina u Crnoj Gori i unapređenje kvaliteta njihovog života u nerazvijenim opštinama. “Mislimo da je to trebalo da bude mnogo intezivnije, mogo ažurnije i mi u tom pravcu nijesmo zadovoljni. U svakom slučaju naš tim i timovi koji parte primjenu ovog sporazuma će imati jasne evaluacije tog sporazuma i naravno da će to ponuditi našim partijskim organima koji će ih analizirati i donijeti adekvatne odluke u nekom narednom periodu“, kazao je Mustafić.
Još konkretniji je Mustafićev partijski kolega iz Berana, Adnan Muhović, koji je podgoričkim medijima kazao da u pomenutom sporazumom nema ni slova o razvoju sjevera i pitanju Sandžaka kao pogranične regije.
Odgovornost za neprovđenje koalicionog sporazuma, analitičar Mustafa Canka locira u samim manjinskim partijama, koje čine vlast. Canka u izjavi za RSE kaže da je „malo toga učinjeno” od izbora do danas i djelovanje manjinskih partija u vlasti karakteriše kao „defanzivno”: “Karte koje su se podijelile nakon oktobarskih izbora davale su njima mnogo veći manevarski prostor da djeluju, da budu prepoznatljive i da u značajnom poboljšaju ukupni demokratski ambijent u Crnoj Gori i da naravno mjesta gdje oni čine većinu mnogo više osjete blagodeti njihovog učešća u vladi. To apsolutno nije praksa, mnogo je gore nego što je bilo i pokazalo se da su oni prije svega usmjereni na očuvanje vlastitih pozicija i pribavljanje interesa za sebe i svoje partije”, ističe Canka.
I dok Canka poslednji sastanak i saradnju oko ustavnih promjena i bolnog rebalansa budžeta naziva „političkom trgovinom” i pozicioniranjem uoči, eventualnih vanrednih parlamentarnih izbora u zemlji, funkcioner Bošnjačke stranke Suljo Mustafić je kategoričan: “Ne želimo ovog momenta niti da ucjenjujemo i da se ponašamo kao trgovci već naprotiv, želimo da radimo na strateškim pitanjima u ovom slučaju zastupljenosti manjinskih naroda u institucijama Crne Gore”.
