Slučaj Solana: “KRISTALI“ PLAĆENI MILIONIMA, JAVAŠLUK NIJE STIGAO NA NAPLATU

Od gašenja Solane, 2013. godine, Crna Gora je uvezla soli u vrijednosti od preko 10 miliona eura. Ovo je jedina država na Sredozemlju koja uvozi tu strateški važnu namirnicu. Niko do sada nije odgovarao zbog toga.

Osnovno državno tužilaštvo u Ulcinju, kako nam je rečeno, odbacilo je jedinu krivičnu prijavu koja je stigla do njega – za privatizaciju. Prijavu je podnio MANS 2014. a početkom 2017. je odbačena nakon izviđajnog postupka, navodi se u odgovoru. Da li u Specijalnom državnom tužilaštvu, koje provjerava krivična djela korupcije, postoji neki aktivni predmet u vezi Solane – javnost nije obavještena.

Iako je sve besplatno (i voda i sunce i vjetar), proizvodnja ulcinjskog bijelog zlata je, poručivalo se i sa državnih adresa – neodrživa. Čak su pojedini Vladini planeri govorili da proizvodnja na Solani devastira prirodnu okolinu!? U medjuvremenu je ovo uspješno preduzeće i jedinstveni prostor od 15,2 miliona kvadratnih metara, u neposrednom zaleđu Velike plaže, postao slatkovodna baruština.

Da bi se ponovo vratio život na Solani prvi preduslov je utvrđivanje vlasničkih prava, koje je  pred rješavanjem. Drugi preduslov je da ona proizvodi slane kristale.

Na odluku da li je za Solanu plaćena tržišna cijena, čeka se već 11 godina. Fond zajedničkog ulaganja „Eurofond“, koji je kontrolisao kontroverzni biznismen Veselin Barović, platio je na berzi 2004. godine za kupovinu Solane (akcijama stare devizne štednje) oko 800.000 eura.

Nepune dvije godine ranije, vrijednost ovog preduzeća je procijenjena na 110,3 miliona tadašnjih njemačkih maraka, što odgovara iznosu od oko 55 miliona eura.

Cijena na posljednjem 15. tenderu za prodaju tog preduzeća, koji je sredinom marta 2019. godine raspisao stečajni upravnik Žarko Ostojić, bila je nešto preko 130 miliona eura. Nekoliko godina ranije, na prvom tenderu, cijena je iznosila gotovo dva puta više, odnosno 257,8 miliona. Dakle, preko 300 puta više nego što je kupljen većinski paket akcija.

Iz Opštine Ulcinj tvrde da su napravili Plan upravljanja, koji su dostavili Vladi. Kako navode, dok se ne riješi pitanja vlasništva ova lokalna samouprava neće preuzeti obavezu da upravlja Solanom.

Nakon što je Solanu preuzeo Eurofond krenula je prava agonija firme i njenih radnika, a država i njene institucije zdušno su pomagale Veselinu Baroviću da realizuje zacrtani scenario.

Da bi se dao zamah zamišljenim projektima na Solani, u “njenom dvorištu”, na Port Mileni, sagrađen je velelepni most u vrijednosti od čak 14 miliona eura. Naravno, parama iz državnog budžeta. Nakon toga oduzeta je koncesija za proizvodnju soli.

“Radi se o pljački stoljeća i klasičnoj tranzicionoj priči gdje se kupovinom fabrike ona upropaštava, a prenamjenom zemljišta se povećava njegova cijena na tržištu“, kazao je ranije premijer Crne Gore Dritan Abazović.

Solani je 2014. godine ukinuta i struja zbog duga državnoj kompaniji, Elektroprivredi Crne Gore (EPCG), koji je iznosio  20.800 eura.

Prethodno su autori Prostornog plana Crne Gore, u samom finišu donošenja tog dokumenta 2008., a daleko od očiju javnosti, obavili prenamjenu prostora Solane, odnosno predvidjeli da se tu može sagraditi turističko naselje, a Vlada i državni Parlament to kasnije samo aminovali.

No, 2012. godine Skupština Crne Gore je usvojila odluku kojom je ulcinjskoj Solani vratila status zaštićenog područja, dok je četiri godine kasnije, nakon žalbe Eurofonda, Ustavni sud tu odluku proglasio neustavnom. U obrazloženju Ustavni sud je naveo da je državni parlament prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno iz cijelog postupka isključio Vladu, koja, kako su istakli, po zakonu predlaže Prostorni plan, a Skupština ga donosi.

U međuvremenu, broj radnika na Solani se stalno smanjivao: od 450 (1995.) do 70 (2014.). Najčešći razlog osipanja radne snage su bile vrlo niske zarade, kao i loša atmosfera u kolektivu.

„So se proizvodila svake godine (osim 2002.), ali je menadžment bivao sve gladniji i sve manje novca opredjeljivao za zaposlene, a sve više za svoje (lične) potrebe. Takođe, menadžment se mijenjao, ali se princip poslovanja nije mijenjao. Vrlo je bilo tužno gledati gomile soli od kojih nemate koristi. Nijeste bili u mogućnosti ništa promijeniti, jer je menadžment bio vrlo blizak sa političkim strukturama na vlasti koji su, gle čuda, bili i članovi Odbora direktora zaduženi da kontrolišu poslovanje menadžmenta. Mnogi su se čudili kako tako dugotrajno nedomaćinsko poslovanje, tačnije teška krađa radnika i države, ne može da naškodi Solani“, svjedoči  nekadašnji rukovodilac finansija u Solani Veselin-Saša Mitrović.

Prema njegovim riječima, najteži udarac Solana je doživjela 2010. godine kada je, kako tvrdi, ukradeno 20 hiljada tona soli i milion eura iz blagajne. „Tada je i stavljena tačka na rad Solane, a radnici opljačkani. Kasnije i izbačeni na ulicu, a da niko nije odgovarao za to. I danas kada pitate te ljude iz Privrednog suda oni govore da su radili sve po zakonu. Zato ih mi radnici i zovemo stečajna mafija“, dodaje Mitrović.

Svi radnici Solane su 2014. godine otpušteni.

Oduzimanje ingerencija lokalnoj samoupravi

Vlada Crne Gore je u julu 2009. godine, od lokalne uprave preuzela obavezu da izradi Prostorno-urbanistički plan Ulcinja (PUP). Sve ostale opštine u Crnoj Gori su taj planski dokument samostalno radile, jer je to njihova izvorna nadležnost. Vlada je riješila da sačini i plati taj najvažniji plan za budućnost Ulcinja.

No, scenario betoniranja tog prostora nije uspio, prije svega zbog prepoznavanja njegovog značaja od strane Evropske komisije, Evropskog parlamenta, Savjeta Evrope, ambasada zapadnih država u Podgorici, te domaćih i međunarodnih ekoloških i drugih organizacija civilnog društva.

Kako u Ulcinju nije bilo spremnosti da se otvoreno aminuju planovi oko Solane, prešlo se na rezervnu varijantu, izradom Prostornog plana posebne namjene za obalno područje (PPPNOP). „Nacrt tog dokumenta predviđa zaštitu ovog lokaliteta i izgradnju komplementarnih turističkih sadržaja (posmatranja flore i faune i eko-rizort) na jednom manjem dijelu Solane, na kojem i sada postoji građevinsko područje površine oko svega šest hektara (od ukupno 1.500 ha koliko obuhvata cijela Solana), te nema ni govora o bilo kakvim velikim turističkim ili drugim kapacitetima u okviru lokaliteta Solane o kojima se u javnosti govori“, saopšteno je početkom 2016. godine iz Ministarstva održivog razvoja i turizma.

Dakle, želje za betoniranjem Solane su reducirane na samo 2,35 odsto njene ukupne površine i na tek 1.500 ležaja. Javnosti se to nevješto pokušalo predstaviti kao „Turistička zona van granica Solane“.

Istovremeno se godinama oklijevalo da se pokrene inicijativa da se Solana uvrsti na Ramsarsku listu zaštićenih močvarnih područja od međunarodnog značaja, iako je  ispunjavala šest od devet uslova za upis na tu prestižnu listu. A da bi bila uvrštena, dovoljno je bilo da ispunjava samo jedan uslov.

Mogla je služiti tek kao simbol države – u inostranstvu. Vlada Crne Gore je na 15. Bijenalu arhitekture u Veneciji 2016. godine nastupala sa projektom Solana Ulcinj. „Solana je jedno od onih fantastičnih mjesta koje svojim postojanjem potvđuju simbiozu čovjeka i prirode i podsjećaju koliko je važno insistirati na ovoj vezi“, rekla je komesarka predstavljanja Crne Gore, arhitektica Dijana Vučinić navodeći da je „Solana u potpunosti ljudska tvorevina koja posjeduje jedinstveni biodiverzitet flore i faune na međunarodnom nivou i ima ključnu ulogu u globalnim kretanjima ptica“.

Solana u evropskom fokusu, Njemci najaktivniji

U spašavanju jedinstvenog biodiverziteta Solane angažovali su se članovi diplomatskog kora, posebno tadašnja ambasadorka Savezne Republike Njemačke u Podgorici Gudrun Elizabet Štajnaker.

Upravo snažan pritisak iz Brisela i Strazbura, kao i opredjeljenje u Prostorno-urbanističkom planu Ulcinja, su u posljednjem trenutku spriječili scenario pretvaranja Solane u gradsko-građevinsko područje gdje bi nikli turistički kompleksi i golf-tereni.

Na početku 2014. činilo se da je ta brižljivo pripremljena operacija uspješno privedena kraju.

“Da li je rješenje da se napravi segmentacija te imovine? Da se jedan dio odvoji, urbanizuje, izmijeni plan, i to za jednu namjenu, a to je da se, po tom osnovu, u najkraćem roku namire potraživanja radnika i povjerilaca, a da naravno u segmentiranju ne bude ugrožen sam proces buduće proizvodnje soli”, pitao je tadašnji ministar finansija Radoje Žugić (DPS) u državnom Parlamentu. On je sada godinama na poziciji guvernera Centralne banke .

Tadašnji stečajni upravnik Ognjen Jovović tvrdio je da “postoji realna mogućnost da se dio Solane stavi u funkciju na taj način”.

Svjesni da bi to bilo “zeleno svijetlo” da bageri uđu u taj prostor, poslanici opozicije koje je podržala članica vladajuće koalicije, Socijaldemokratska partija, odbacili su takva razmišljanja. Čitava priča je stoga morala biti vraćena na početak. Scenario da u neposrednom zaleđu Velike plaže nikne “novi Dubai” istopio se kao so u vodi.

Kako bi se prikrio neuspio pokušaj ubijanja Solane, raspisan je Javni oglas za poslovnu-tehničku saradnju.

Tim prostorom “u cilju zaštite biodiverziteta” od 2015. godine upravlja Javno preduzeće “Nacionalni parkovi Crne Gore”.              

Evropska komisija je u svakom godišnjem izvještaju o napretku od 2015. ukazivala na probleme Solane i tražila njihovo rješavanje. Uz podršku EU izrađena je 2017. godine Studija njene zaštite, na čijem je čelu bio direktor Parka prirode “Solana Sečovlje“ i poznati ornitolog iz Slovenije Andrej Sovinc.

Dvije godine kasnije EK je ponovo tražila preduzimanje odlučnih i urgentnih aktivnosti neophodnih za održivo upravljanje i zaštitu područja  i to pojašnjenje pitanja vlasništva.

Solana je nakon usvajanja odluke na sjednici lokalnog parlamenta u Ulcinju 24. juna 2019. godine proglašena zaštićenim područjem – Parkom prirode. Ministarstvo održivog razvoja i turizma kandidovalo je u julu 2019. godine Solanu za Ramsar područje. Dva mjeseca kasnije, ona je dospjela na listu močvara od svjetskog značaja.

Odnos prema Solani je bio ključni uslov Crnoj Gori da otvori izuzetno važno 27. poglavlje u pristupnim pregovorima sa EU,  koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene.

Pljuštale prijave, odgovornih još nema

Nakon posljednjeg pokušaja prodaje u martu 2019. godine nevladine organizacije MANS, Centar za zaštitu i proučavanje ptica, Udruženje “Dr Martin Schneider-Jacoby Association” i Crnogorsko društvo ekologa podnijele su krivičnu prijavu protiv Žarka Ostojića, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa i odgovornih u Upravi za imovinu i Upravi za nekretnine zbog sumnje u zloupotrebu položaja.

Tvrdili su da je Ostojić raspisao poziv za prodaju državnog zemljišta na kojem je Solana imala pravo korišćenja samo dok je proizvodila so, te da državni organi nijesu popisali imovinu koja ulazi u stečajnu masu. Smatrali su da ovo ulcinjsko preduzeće nikada nije bilo vlasnik zemljišta i da u postupku privatizacije nije platilo tržišnu naknadu. Njihov jedini osnov zbog kog su polagali pravo na zemljište bila je eksploatacija soli koja se više ne obavlja, naveli su iz ovih organizacija.

Ostojić je kazao da Solana na zgradi i zemljištu ima trajno pravo korišćenja, te da to nije prepreka za prodaju.

MANS je i 2016. podnio Specijalnom državnom tužilaštvu krivične prijave zbog uzimanja kredita za čije obezbijeđenje je kao hipoteka bilo stavljeno zemljište Solane.

Ona je početkom naredne godine odbačena, jer je, kako su naveli iz Tužilaštva, nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja.

„Radi se o nekoliko kredita ukupne vrijednosti od 5,2 miliona eura, koji su uzeti kod Crnogorske komercijalne banke i Prve banke i za koje je kao kolateral stavljeno zemljište koje nije bilo u vlasništvu Solane, odnosno bilo je, a i danas je, vlasništvo države. Solana, odnosno tadašnji vlasnik Eurofond, imao je samo pravo korišćenja i samim tim ni u kom slučaju ta imovina nije mogla poslužiti kao kolateral za obezbjeđenje kredita“, rekao je direktor Istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.

Ipak, nakon nekoliko mjeseci, Vrhovno državno tužilaštvo je opet otvorilo ovaj slučaj. Krivičnom prijavom terete se Žarko Ostojić, stečajni upravnik, odgovorna lica Uprave za imovinu Crne Gore, Uprave za nekretnine Crne Gore i Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.

Osim VDT-u, MANS se zbog oglašene prodaje državne imovine obratio i Privrednom sudu Crne Gore, kome je poslao pritužbu protiv Ostojića, stečajnog upravnika Solane, i to zbog nezakonitog rada u stečajnom postupku.

Sa druge strane, već početkom maja 2019. godine predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić je u dopisu  MANS-u odgovorio da je „brižljivom ocjenom dostavljenih izjašnjenja“ ocijenio da je upravnik postupao u potpunosti u skladu sa zakonom. Zbog sumnje da je počinio djelo zloupotrebe službenog položaja time što je omogućio upravniku Ostojiću da nastavi sa nezakonitim raspolaganjem državne imovine, NVO MANS sredinom maja 2019. godine podnosi i dopunu krivične prijave protiv predsjednika Privrednog suda – Blaža Jovanića.

On je uhapšen ove godine i još je u pritvoru zbog sumnje da je 2015.  formirao kriminalnu organizaciju, s ciljem da, koristeći funkciju predsjednika Privrednog suda i sudijsku funkciju, nezakonitim uvećanjem troškova stečajnog postupka pribavlja protivpravnu imovinsku korist za sebe i članove te kriminalne ekipe.  U dokazima koji se provjeravaju u oovm predmetu, kako nam je rečeno, Solana se ne pominje kao ni  stečajni upravnici koje je ona mijenjala.

Eurofond upozorava Opštinu Ulcinj

Lokalna samouprava je trebalo da preuzme upravljanje Solanom u avgusta 2020. godine, ali je odustala jer, kako je saopšteno, nijesu stvorene pravne pretpostavke da se uđe u taj posao, pa su Nacionalni parkovi Crne Gore i stečajna uprave dva puta sklopili godišnje Anekse ugovora o zakupu tog preduzeća.

“Opština Ulcinj je krenula u katastrofu time što se namjerila da upravlja stečajnom masom Solane“, saopšteno je krajem juna 2020. godine iz Eurofonda.

Kako su naveli, u odluci lokalne samouprave o osnivanju preduzeća koje će upravljati Solanom prećutkuje se da je riječ o stečajnoj masi. “U analima pravosuđa ne postoji slučaj da je moguće upravljati stečajnom masom od strane trećih lica, jer je izričito zakonom propisano da Privredni sud, preko stečajne uprave, upravlja i raspolaže stečajnom masom u interesu povjerilaca”, rekli su iz tog fonda dodajući da su na to ukazali i stečajni upravnik, kao i manjinski akcionari Solane.

Odlukom kojom je ulcinjska opština Solanu proglasila Parkom prirode upravljanje je povjereno Nacionalnim parkovima Crne Gore, koji su već, kako su istakli iz Eurofonda, klasični zakupci Solane po osnovu ugovora sa Privrednim sudom koji jedini može upravljati stečajnom masom.

No, nije jasno ko je sada vlasnik spornih 72% akcija koje su se ranije vodile na Eurofond. Na berzi se one vode na kastodi račun NLB banke, međutim ova banka je prestala da se bavi kastodi poslovima prije dvije godine. Prema izvještaju Komisije za tržište kapitala ove akcije su založene za kredit od Alpinum banke iz Lihtenštajna.

Nastavak devastacije

Dok se čeka(lo) na konačno rješavanje otvorenih pitanja, završen je proces devastacije pokretnih i nepokretnih stvari na Solani.

U staro željezo otišli su u avgustu 2020. godine dresine, šine i samohodni transporter, a potom i pakirnica, dva bagera, preostali vozni park, metalni stubovi za struju…

Bivši radnici tvrde da je pakirnica, koja je plaćena 1,2 miliona eura, bila nova i da nikada nije bila upotrijebljena!? Prodata je za oko 30 puta manje novaca nikšićkoj firmi „Centar za reciklažu.

Stečajni upravnik Solane Žarko Ostojić kazao je medijima da je sve što je prodato, bilo u skladu sa ranije objavljenim oglasom.

Još nije rasvijetljen nestanak mini bagera koji je Solani 2004. godine ustupila njemačka fondacija “Euronatur”. Ta mašina vrijedna 45.000 eura, trebalo je da se koristi za održavanje nasipa i staništa za ptice. Šest godina kasnije ona je, pisali su mediji, odnešena iz kruga Solane u nepoznatom pravcu i završila je raspadnuta u jednom servisu u Budvi.

Mustafa Canka

 

Ovaj projekat finansira Ambasada SAD u Podgorici. Mišljenja, nalazi, zaključci ili preporuke koji su ovdje izneseni su stav autora i ne odražavaju nužno stav Stejt dipartmenta/Vlade SAD.

(Ovaj tekst je najprije objavljen na Portalu Društva profesionalnih novinara Crne Gore – https://dpncg.me)

Leave a Reply

Your email address will not be published.

KONCERT “ZAUSTAVITE RAT – NDALENI LUFTËN”

Dabović o izgradnji džamije u Štoju: DA JE PLAN BIO DONEŠEN, DO NEMILOG DOGAĐAJA NE BI NI DOŠLO

Për shkak të motit: PANAIRI I ARTIZANËVE DO TË MBAHET NË SALLËN E SHKOLLËS SË MESME

CEDIS: U PONEDJELJAK I UTORAK BEZ STRUJE DIO OPŠTINE ULCINJ
CEDIS: U PONEDJELJAK I UTORAK BEZ STRUJE DIO OPŠTINE ULCINJ

Iz Crnogorskog elektrodistributivnog sistema (CEDIS) je Portalu Ul-info saopšteno da će u ponedjeljak i utorak, 1. i 2. oktobra, bez struje ostati sljedeća naselja: u ponedjeljak: – u terminu od

CDPR: Oktobar – mjesec borbe protiv kancera dojke
CDPR: Oktobar – mjesec borbe protiv kancera dojke

U Crnoj Gori se poslednjih godina godišnje registruje preko 400 novooboljelih osoba od kancera dojke, nezvanično za 2019. godinu oko 500, dok broj umrlih godišnje nekoliko poslednjih godina uvijek prelazi

SJAJNA VIJEST – Stigao je THUNDERKICK!
SJAJNA VIJEST – Stigao je THUNDERKICK!

  Novo u Meridianu! Uživaj u magijifantastičnih slotova! Isprobaj magične igre izabavi se uz grmljavinu bonusa igrajućiThunderkick slotove!   Zadovoljne igrače Meridiana očekuje jošjedna sjajna

Osnovni sud Ulcinj: PODGORIČANINU ODREĐEN PRITVOR OD 30 DANA
Osnovni sud Ulcinj: PODGORIČANINU ODREĐEN PRITVOR OD 30 DANA

Miroslavu Baletiću (50) iz Podgorice u petak je nakon saslušanja u Osnovnom sudu u Ulcinju određen pritvor od 30 dana zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke, potvrđeno je Pobjedi nezvanično.

Hotel Mediteran: PRODAJA INVENTARA DO PONEDJELJKA
Hotel Mediteran: PRODAJA INVENTARA DO PONEDJELJKA

Još samo 3 dana 499 euro Uzimaš sve unutrar sobe.   +382 69 154180 Hotel Mediteran – Ulcinj