Što ćemo ostaviti u Starom gradu budućim generacijama – betonsko utvrđenje ili identitet, zavisi od odluka koje danas donesemo. Stručnjaci se slažu: ako prioritet damo kratkoročnom profitu, izgubićemo karakter grada. Ali, ako zaštitimo identitet i prostor, ostavićemo ulcinjski Stari grad sa vrijednošću koja traje.
Ključni ciljevi svake lokalne razvojne strategije su da mobiliše taj ogromni kulturni kapital kako bi donosio prihod i kreirao poslove. Preduslov za to je ostvaren krajem prošle godine kada je lokalni parlament donio odluku o usvajanju Programa razvoja kulture u Opštini Ulcinj do 2029. godine.
U tom dokumentu najvažnije mjesto ima Stari grad “kao zaštićeno kulturno dobro i značajna turistička atrakcija koja čuva duh Mediterana i bogatu prošlost ovog kraja”. Navodi se niz aktivnosti koje se planiraju provesti do 2029. godine kako bi se Stari grad zaštitio i oživio.
Dakle, sve je već tu, taj kapital je brižljivo gomilan 25 vjekova, samo to treba znati prepoznati i pametno iskoristiti. To ističu svi gosti koji posjećuju Stari grad, kao što su to nedavno kazali Poljaci, koji su bili oduševljeni ljepotom Starog grada i interkulturnim skladom koji vlada u Ulcinju ocjenjujući da je to sjajan primjer za čitavu Evropu.
A Strategijom razvoja kulturnog turizma Crne Gore predviđeno je da se formira Agencija za razvoj kulturnog turizma, kako bi se uspostavila uspješna saradnja između kulturnog i turističkog sektora. Takođe, paralelno sa osnivanjem Agencije za razvoj kulturnog turizma biće osnovan Fond za razvoj kulturnih turističkih proizvoda. Prema tom dokumentu, Stari grad Ulcinj ima nacionalni značaj.
I Uprava za zaštitu kulturnih dobara Crne Gore donijela je nedavno rješenje kojim se utvrđuje status nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog značaja za Stari grad Ulcinj.
Ističe se da on predstavlja jedinstvenu urbanu cjelinu sa primjerima arhitekture različitih epoha, sa dominacijom graditeljstva iz perioda vladavine Mlečana i Turaka, u okviru kojeg se nalazi oko 220 objekata. Navodi se da evidentni proces degradacije tog kulturnog dobra nije izazvala prirodna nepogoda, već ljudski faktor.
,,Stari grad je očuvao urbanističku koncepciju i pored izvjesnih promjena na nivou pojedinačnih objekata“, dodaje se u tom dokumentu i konstatuje da se mora izraditi konzervatorski projekat sanacije sa ciljem uspostavljanja kontinuirane zaštite i održive namjene ovog kulturnog dobra.
,,Ukoliko se nešto brzo ne uradi, sigurno je da će se još snažnije nastaviti proces urušavanja, degradacije i banalizacije našeg grada”, kaže profesor Ismet Karamanaga. On poručuje da je bivajući 25 vjekova na vjetrometini Stari grad prošao i veće nedaće, ali da će svakako preživjeti i ovo vrijeme i nemar ljudi. Parafrazirajući američkog pjesnika R.Emersona, Karamanaga naglašava: ,,Najprije su ljudi gradili i obnavljali Stari grad, a sad je došlo je vrijeme da Stari grad gradi ljude”.
To se prvenstveno, kako zaključuje, odnosi na mlade koje treba osnažiti kako bi aktivno učestvovali u razvoju zajednice i prepoznali nasljeđe kao resurs, a ne samo kao naslijeđenu vrijednost.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta “Stari grad – prošlost oživljena sa mladima, kulturom i medijima”, koji finansira Turistička organizacija (TO) Ulcinj. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost NVO „Ul Info“ i ne mora nužno odražavati stavove TO.
