Kako je najveći broj gostiju napustio Sutomore, mještanima je ispred očiju izronio ogroman, stari problem – erozija plaže koja prijeti da je potpuno uništi na skoro cijeloj polovini, od restorana „Spič“ do Golog brda. I vlasnici privatnog smještaja i Mjesna zajednica su uznemireni tempom devastacije plaže, jer su svjesni da im od nje zavisi osnovni izvor prihoda.
“Džabe nama apartmani i hoteli sa pet zvjezdica, ako naši gosti nemaju gdje da se kupaju, naš je turizam klinički mrtav. Već sad se dešava da ljudi rane u pet sati ujutro da nađu mjesto za peškir na plaži koja u ovom dijelu nije šira od četiri metra. Ugrožen je potez od skoro 600 metara. Apelujemo na sve koji vole Sutomore, a ovdje je pola Crne Gore naučilo da pliva, da nam pomognu da prekinemo ovo uništavanje plaže”, kategoričan je predsjednik Odbora MZ Ratimir-Ratko Vujošević.
Grupa mještana je juče otvoreno iskazala bojazan da će „nemar nadležnih“, u prvom redu misle na JP “Morsko dobro”, ugroziti njihovu poslovnu budućnost. Rješenje problema vide u nasipanju plaže.
“Krajem sedamdesetih godina prošlog vijeka, plaža je bila možda sedam ili deset puta šira, a vidi se razlika i na parapetnom zidu koji je sada potkopan, a nekada je tu bio pijesak viši sigurno metar i po. Plaža je bila toliko široka da nijesi mogao bos stići do mora, a da ne opečeš tabane na vrelom pijesku. Kod „Korala“ je bila široka i do stotinu metara, a ovdje gdje je najuža, sigurno 30. Uostalom, u lokalu Zdenka Vasse su slike stare plaže, to svako može da vidi”, priča starosjedjelac Sutomora Milo Obradović, ugostitelj i vlasnik privatnog smještaja.
Sagovornici „Vijesti“ podsjećaju da je prije nekoliko godina plaža prihranjena sa pet hiljada kubika pijeska, čime je kratkoročno dijelom nadomješteno korisno dejstvo potoka Botun, donedavno glavnog hranioca plaže materijalom. Otkako mu je korito betonirano, uz pojačanu gradnju sa obje strane, takav vid prihrane je naglo prekinut.
“Ne znam otkud tolika erozija koja je vidljiva golim okom, naročito u zadnjih deset godina. Možda su krivi prirodni fenomeni, možda ima više juga i istoka (vjetrova) koji odvlače pijesak u dubinu mora i ne vraćaju ga. Španci i Italijani imaju brodove za donošenje pijeska na njihove plaže, svake godine ih prihranjuju, a tako prave i nove, dok kod nas niko o tome ne vodi računa. Ne znam čime se bavi ‘Morsko dobro’, ako ne održava prirodne resurse koje nam je Bog dao”, pita se Obradović.
Ističući da je, kao i Obradović, rođen na rivi u Ulici Iva Novakovića, Vujošević predlaže nasipanje „najmanje 20.000 kubika materijala“ u januaru i februaru svake godine na lokacijama ispod kuće Obradovića, kod „Sozine“, restorana „Spič“ i restorana „Vekija peskatore“, u suprotnom, tvrdi, plaža potpuno nestaje za najviše pet godina. Odgovornost za situaciju on adresira na JP “Morsko dobro”, Opštinu Bar i Ministarstvo turizma.
Obradović objašnjava i da primjer čanjske plaže koja se proširila, najbolje pokazuje kvalitetan način prihranjivanja.
Priča o podvodnom grebenu samo fraza
Predsjednik MZ Sutomore-Spič negoduje zbog ignorantnog odnosa nadležnih prema problemu sa sutomorskom plažom.
“Iz ‘Morskog dobra’ stalno pričaju o nekakvom podvodnom grebenu koji bi spriječio eroziju, a koji bi koštao tri i po miliona eura. To su prazne fraze, odavde ubiraju prihode, imamo desetak zakupaca plaže i ne okrenu li se na nas, ostaviće na prosjačkom štapu sve u Sutomoru koji žive od turizma. U Petrovac ulažu u rivu pet miliona eura, a ovdje je problem sa 250.000 eura da se trg napravi, a ne još i da se plaža sačuva. Poslali smo im u zadnjih nekoliko godina preko 50 dopisa, za nasipanje, oni vode prepisku sa drugima sve do jula, a onda – ništa i tako ukrug. Ljudi, pomozite nam“, apelovao je Vujošević. /Vijesti/
