Posebnu ambijentalnu i kulturološku vrijednost u našoj Maslinadi predstavljaju podzide, takozvane suvomeđe. Za nivelisanje kosina, odnosno terena koji najviše pogoduje uzgoju domaće sorte maslina, građene su suvomeđe. One omogućavaju odlivanje viška vode i u periodu najvećih padavina.
Vjekovima su u ulcinjskoj Maslinadi podizani kilometri suvomeđa, koje zajedno sa maslinama, kaldrmisanim putevima i česmama, stvaraju unikatnu cjelinu. Suvomeđe su značajna staništa za manje životinje, insekte, naročito pčele.
Ova jedinstvena tehnika gradnje u kamenu je oblikovala ovaj predivni pejzaž i činila kulturni identitet ovog naroda,
Ukupna dužina suvozida u Maslinadi, koja sliči muzeju na otvorenom, izosi na desetine kilometara, odnosno mnogo je veća od zidina ulcinjskog Starog grada.
O značaju suvomeđa govori nam primjer Republike Hrvatske gdje je nakon višegodišnjeg traganja za načinom kako zakonski zaštititi „suhozid“, njihovo Ministarstvo kulture prihvatilo modalitet kroz zaštitu same tehnike gradnje kao nematerijalnog kulturnog dobra. To su učinili 2016. godine, kada su suvomeđu, ne samo uvrstili u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, nego su krenuli i sa izradom zajedničke kandidature zemalja gdje postoji ta tradicijska gradnja – iz Cipra, Bugarske, Hrvatske, Grčke, Španije i Švajvarske, a radi upisa na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu nematerijalnih dobara čovječanstva.
Možda nije kasno da to učini i Crna Gora, jer je ta tehnika gradnje prisutna i drugdje na Crnogorskom primorju, kao i na cijelom Mediteranu.
Sada je pravo vrijeme, dok još ima živih majstora, da se u Ulcinju ukaže na vrijednost ove tradicije, podstakne obrazovanje i obuku u suhozidnoj tehnici, te probudimo inovativne pristupe u očuvanju i revitalizaciji različitih arhitektonskih i urbanističkih oblika u zidanju čistim kamenom. Posebno zato što su među kulturnim dobrima suvozidi najugroženiji budući da su najpodložniji urušavanju.
Uostalom, stari majstori ističu da je gradnja suvozida vrlo slična izgradnji odnosa u društvenoj zajednici. Kao što je svaki čovjek u zajednici jednako važan i vrijedan, tako je i svaki kamen pri izgradnji suvozida jednako važan i vrijedan, ne bili ta građevina opstala. Onaj mali, jednako je važan kao i onaj veliki, onaj u sredini, jednako je važan kao ona je na vrhu, ali i onaj na dnu.
Zato suhozidna baština predstavlja atrakciju u našoj Maslinadi, izvanredan pejsažno-identitetski element u potpunom ekološkom balansu. U Istri su povučena značajna sredstva za obnovu suvomeđa iz EU fondova koja se valorizuju za razvoj maslinarskog turizma u Republici Hrvatskoj.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta Maslinarski turizam – nova niša turističke ponude, promocije i održivog razvoja Ulcinja, koji finansira Ministarstvo kulture i medija, iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost NVO „Ul info“ i ne mora nužno odražavati stavove Ministarstva.
